Društvo

Nema više bacanja baterija i guma u smeće: Šta piše u novim eko-pravilnicima u RS?

Autor Željko Svitlica

Novi pravilnici uređuju način tretiranja istrošenih baterija, akumulatora i iskorištenih guma kako bi se smanjilo zagađenje životne sredine.

Izvor: Envato

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pred sam kraj 2021. godine objavilo je radne verzije novog Pravilnika o upravljanju istrošenim baterijama i akumulatorima i Pravilnika o upravljanju otpadnim gumama.

Prvim pravilnikom propisuje se postupanje sa uređajima sa ugrađenim baterijama i akumulatorima, bez obzira na njihov oblik, veličinu, težinu, sastav ili upotrebu i datum stavljanja na tržište, te način i postupak sakupljanja, skladištenja i tretmana istrošenih baterija i akumulatora, uključujući istrošene baterije i akumulatore iz otpadnih vozila i otpada od električnih i elektronskih proizvoda i opreme.

Pravilnikom je zabranjeno istrošenu bateriju ili akumulator baciti u miješani komunalni otpad, miješati sa drugom vrstom otpada i sa drugim materijama ili materijalima koji nisu otpad. Takođe, svako kretanje istrošenih baterija i akumulatora prati odgovarajuća dokumentacija o kretanju otpada u skladu sa Zakonom i posebnim propisima.

Sve sakupljene istrošene baterije i akumulatori u RS će se posebno tretirati, a proizvođači, uvoznici i trgovci baterija i akumulatora, kao i uređaja koji ih sadrže , dužni su da na ambalaži ili pratećoj dokumentaciji, istaknu informaciju o obavezi odvojenog sakupljanja istrošenih baterija i akumulatora, te da navedu upute o načinu postupanja sa istrošenim baterijama i akumulatorima. Istrošene baterije i akumulatore preuzimaće reciklažna dvorišta, serviseri, trgovci i drugi ovlašteni subjekti koji će imati dozvole za tu djelatnost.

GUME ODVOJITI OD OSTALOG OTPADA

Slično je i sa pravilnkom koji se bavi gumama. Odlaganje otpadnih guma (bacanje u smeće) nije dopušteno i mora se obezbijediti odvojene sakupljanje i tretman, sve u cilju smanjenja negativnog uticaja otpadnih guma na zdravlje ljudi i životnu sredinu, kao i u cilju iskorišćenja vrijednih komponenti iz otpadnih guma .

Tretmane će vršiti postrojenja koje ispunjavaju uslove utvrđene zakonom i drugim propisima, a moguća je reciklažu i korišćenje otpadnih guma u energetske svrhe.
Krajnji korisnici guma obavezni su da otpadne gume odvajaju od miješanog komunalnog i ostalih vrsta otpada, te ih odvojene predati licu o ovlašćenom za sakupljanje, u reciklažno dvorište ili serviseru prilikom zamjene guma. 

Gume za čiji tretman nema tehničkih i tehnoloških uslova u Republici Srpskoj, izvoze se u inostranstvo. Rok za slanje primjedbi i sugestije na pomenute pravilnike istekao je 11. januara i pretpostavka je da će nakon razmatranja i eventalne dorade stupiti na snagu tokom ove godine.

PROBLEM ELEKTRONSKOG OTPADA

Prema izvještaju o stanju životne sredine u BiH iz 2019. godine, godišnja količina elektronskog otpada koju proizvede prosječni stanovnik BiH iznosi oko 5,5 kg. Prema navedenom, procijenjeno je da u Republici godišnje nastaje oko 5.400 tona električnog i oko 1.900 tona elektronskog otpada (ukupno oko 7.300 tona EE otpada).

Prema zakonu o upravljanju otpadom Republike Srpske zabranjeno je odlaganje električnog i elektronskog otpada bez prethodnog tretmana. Međutim, problem je što građani ne znaju gdje da odlažu takav otpad. 

U cijeloj Republici Srpskoj postoji samo jedan kontejner za odlaganje takvog otpada i on se nalazi u banjalučkom naselju Lauš.