Skupo i teško

Težak put do promjene pola u BiH

Autor Nikolina Damjanić

Pobjeda Lije Tomas na ženskom plivačkom takmičenju u SAD izazvala je kontroverze u tamošnjoj javnosti. Lija je rođena kao Vilijam Tomas koji je promijenio pol i postao žena. Kakva su prava transrodnih osoba u BiH i mogućnosti za promjenu pola?

Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

Najveći problem s kojim se trans osobe (svaka osoba čiji je rodni identitet i/ili rodno izražavanje drugačije od tradicionalno društveno definisanih rodnih uloga i normi) tj. oni koji bi htjeli da krenu putem Vilijama Tomasa u BiH suočavaju jeste nepostojanje stručnog ljekarskog kadra, kao i činjenica da osobe u tranziciji (tranzicija je kompleksan proces prilagođavanja pola, prelaz iz pola koji je osoba dobila na rođenju u pol koji osjeća kao svoj) ne mogu da promijene ime i dokumenta sve dok ne donesu medicinske potvrde o izvršenim operacijama.

Prema podacima prošlogodišnjeg izvještaja o pravima LGBTI osoba, transrodnim osobama u BiH onemogućena je i pravna i medicinska promjena pola u državi, te zbog toga spadaju u najugroženiju grupu.

U BiH, zbog nepostojanja obučenog kadra koji bi vodio ovaj kompleksni operativni zahvat, ne postoji mogućnost medicinske promjene pola, pa su oni koji donesu ovu životnu odluku, prinuđeni pomoć tražiti u zemljama regiona ili inostranstvu.

Zvanična statistika o broju trans osoba ne postoji, najprije zbog toga što mnoge trans osobe odluče da ne žele (ili iz nekih drugih razloga nisu u mogućnosti) da prolaze kroz cjelokupan proces tranzicije, čime ostaju van sistema i zvanične statistike koju vode državne institucije.

Međutim, prema različitim procjenama smatra se da se u svijetu na 3.000 rođenih rodi jedna trans osoba.

Međutim, pored medicinskog onemogućavanja, na putu stoji i pravno, budući da promjena pola u dokumentima zahtjeva potvrdu da je osoba prošla medicinsku transformaciju pola, koja nije moguća u BiH.

Republika Srpska, kao i FBiH u svojim Zavodima za zdravstveno osiguranje ne subvencioniše takvu vrstu medicinske podrške, pa pacijenti taj zahvat plaćaju iz svog džepa. 

Prema dostupnim informacijama, u proteklih desetak godina isto toliko ljudi iz BiH je promijenilo pol u zdravstvenim ustanovama u Srbiji.

Što se tiče zemalja iz regiona, u Srbiji od 2013. godine Republički fond za zdravstveno osiguranje snosi jedan dio troškova promjene pola, a za državljane Srbije troškovi se procjenjuju na oko 200.000 dinara (oko 3.300 KM).

Crna Gora, takođe snosi troškove operacija ovakvog tipa.

Hrvatska na medicinski način ne vrši promjenu pola, ali je u pravnoj regulativi ona olakšana, jer nije potrebno dostaviti medicinski nalazi o izvršenoj transformaciji.

Proces promjene pola je dugotrajan. Od psihološke transformacije, do posjeta endokrinologu i konzumiranja hormonskih terapija do operativnog zahvata. Hormonska terapija i lijekovi imaju nešto višu cijenu i teže su dostupni u BiH.

Na primjer, kutija Progynova tableta kod nas 17,5 KM, a u Srbiji 3,5 KM. Cijena tableta Androcur je u Federaciji 135 KM, u Republici Srpskoj je 57 KM, a 44 KM u Beogradu, podaci su do koje došao portal Lgbti.ba.

Prema istraživanju sprovedenom 2018. godine od strane Sarajevskog otvorenog centra, troškovi promjene pola za strance u Srbiji iznosili su oko 20.000 maraka, bez cijene implatanata (grudi,
usne i slično).

“Nažalost, država odnosno njeni entiteti ne finansiraju/refundiraju troškove medicinskog prilagođavanja pola, tako da su trans osobe prinuđene zdravstvene usluge tražiti u zemljama regiona poput Srbije, Hrvatske i Crne Gore. U Bosni i Hercegovini se ne obavljaju postupci prilagođavanja pola - ne postoji edukovano medicinsko osoblje za propisivanje i praćenje endokrinološke terapije niti za hirurške postupke prilagođavanja pola”, kaže Dalila Hasanbegović Vukas, programski korodinator Sarajevskog otvorenog centra za Mondo.

Šta je transrodnost?

Transrodnost je pojava kod koje "rodni identitet osobe nije u skladu sa polno uslovljenim tradicionalnim rodnim ulogama". Transrodnost obuhvata one osobe koje "osjećaju, preferiraju ili biraju da predstave sebe drugačije od očekivanih rodnih uloga koje im tradicionalno pripadaju na osnovu pola".

Dodaje da u BiH postoji nekoliko trans osoba koje su uspjele promijeniti oznaku pola u ličnim dokumentima u susjednim državama čiji su takođe državljani, ali u BiH nisu zabilježeni takvi slučajevi.

U Rozom izvještaju se, kao smjernice za poboljšanje prava transrodnih osoba u BiH navodi, donošenje zakona koji će na sistematski i sveobuhvatan način regulisati proceduru promjene oznake pola u ličnim dokumentima, i jedinstvenog matičnog broja na osnovu vlastitog zahtjeva trans osobe.

Takođe, tu su i prava na samoodređenje, kao i edukacija medicinskih stručnjaka u granama psihologije, psihijatrije, endokrinologije, ginekologije, urologije, plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije o adekvatnom, trans inkluzivnom i trans specifičnom pružanju usluga i podrške trans osobama u procesu tranzicije.

“Prepoznale su institucije potrebe transrodnih osoba (Kanton Sarajevo i drugi kantoni putem usvajanja Gender akcionih planova, Savjet ministara takođe), ono što predstoji jeste implementacija svih mjera”, zaključila je Hasanbegović Vukas za Mondo.

(MONDO)