Država BiH štiti građane, dok ste u kući, ali ukoliko ćete na ulice - platite.
Nedefinisanost Zakona o javnom okupljanju dozvoljava nadležnim organima da, ukoliko procijene da je određeni skup većeg rizika, nametne organizatorima dodatne troškove. U ovom slučaju radi se o Paradi ponosa u Sarajevu.
Prema zakonu, koji se u ovom slučaju odnosi na Kanton Sarajevo, dodatne mjere uključuju obezbijeđivanje metalnih ograda, privatnog obezbijeđenja i ambulantnih kola, koji bi bili u pripravnosti u slučaju bilo kakvih „nezgoda“, za čije troškove se procijenjuje cifra od oko 30.000 maraka.
Iako je u pitanju mirna šetnja kroz grad, nadležni ipak ocijenjuju da je događaj visokorizičan.
Organizatori sarajevske Parade ponosa počeli su da skupljaju donacije kako bi mogli da pokriju nametnute troškove i održe skup zakazan za 25. jun.
„Troškovi za pomenute namete su različiti iz godine u godinu, a ovise o tome šta institucije traže da mi moramo obezbijediti, a ove godine je potrebno pokriti 18.300 KM za betonske blokove, željezne ograde 3.600 KM, zaštitari/ke 4623 KM, te hitnu pomoć – 4500 KM. Razlog zašto smatramo da ne trebamo mi niti građani/ke pokrivati ovaj trošak jeste što po svim standardima zaštite ljudskih prava sve potrebno za jedan protestni skup treba i mora obezbijediti vlast“, navode na sajtu Povorke ponosa.
Oraginazatori skupa za Mondo kažu da ovo nije samo pitanje održavanja Parade ponosa i prava LGBTQ osoba, već narušavanje prava slobodnog okupljanja svih građana, zagarantovanih ustavima i zakonima.
„Ovi troškovi su prema svim evropskim standardima javnog okupljanja nešto što ne smije spadati na teret organizatora/ica, već države, u ovom slučaju Kanton mora obezbjediti sve potrebno da se skup desi. Zbog toga mi nemamo i kao neformalna grupa građana/ki ne trebamo izdvajati ova sredstva, već zahtjevamo od kantonalne vlasti da hitno donese zakon o javnom okupljanju koji će biti usklađen sa evropskim standardima javnog okupljanja, u protivnom nas čeka donošenje još restriktivnijeg zakona kojim će vlast htjeti kontrolisati sva javna okupljanja. Dakle, ovo nije samo pitanje povorke, ovo je pitanje svih građana/ki koji će sutra htjeti izaći na protest a neće moći jer će vlast kroz restriktivne mjere kontrolisati slobodu okupljanja“, poručili su oni.
Ovo nije prvi put da se organizatorima skupa ovakvog tipa traži dodatni novac. Isti problem postojao je i prilikom organizovanja prve šetnje 2019. godine. Iz godine u godinu traži se korigovanje pomenutog zakona, ali nadležni se neumoljivo "prave gluvi".