Negativan prirodni priraštaj i migracije uzimaju danak u regionu. Iseljavanje u razvijene evropske zemlje postao je trend posljednjih nekoliko godina, pa ne čudi što je popis stanovništva u Srbiji i Hrvatskoj pokazao da su izgubile po pola miliona stanovnika.
O novom popisu u ovoj godini u BiH se još ne razmišlja. I sa njim i bez njega, i kod nas i u regionu, teško je doći do tačnog broja onih koji su napustili svoju zemlju. Zbog čega odlaze i i šta im nude obećane zemlje?
Nema onoga ko ne poznaje nekoga ko je iz ovih ili onih razloga otišao u inostranstvo. Anketirani navode da je glavni razlog posao, dok ima i onih koji ne namjeravaju da odu.
Koliko je ljudi iz BiH otišlo da živi u inostranstvo - niko pouzdano ne zna, jer su mnogi zadržali adrese stanovanja i državljanstvo. Pitanje da li je do takvog podatka uopšte moguće doći. Ne samo kod nas, već i u drugim zemljama. Stručnjaci za demografiju imaju svoj način kako dolaze do tih podataka.
Demograf Stevo Pašalić navodi da je od popisa otišlo 233.719 građana, a ne, kako neki tvrde iz raznih razloga, oko pola miliona. Od toga u Njemačku 56.000 građana.
Uzmemo li ovo kao tačan podatak, BiH je u posljednjoj deceniji zbog migracija ostala bez jednog većeg grada. Nije za utjehu, ali treba pomenuti da smanjenje broja stanovnika nije samo naš, već mnogo širi problem. Popis u Srbiji je pokazao da i u ovoj zemlji živi pola miliona manje stanovnika neko prije deset godina.
Kako stati u kraj i spriječiti migracije - za sada pitanje bez pravog odgovora. Stručnjaci smatraju da ga ne može riješiti ni politika ni struka. Razvijene evropske zemlje često su, opravdano ili ne, mamac za naše građane. Ni evropske integracije, gotovo je sigurno, ne bi bile rješenje. Čak šta više, ako je suditi po Hrvatskoj to mogu još povećati.
Demografi podsjećaju, da odlazak stanovništva ne može biti zaustavljen bez saradnje sa zemljama u koje odlaze. Ali, svako gleda svoj interes, pa su tako olakšice, koje najavljuje zvanični Berlin, dodatni teg oko vrata manje razvijenim ekonomijama.
(RTRS)