Ni skoro tri decenije nakon završetka rata nisu uklonjene sve zaostale mine i druga eksplozivna sredstva u zemlji, a dodatni problem mogao bi nastati jer zbog nemara domaćih vlasti i donatori okreću leđa BiH.
U izvještaju o radu Komisije za deminiranje u BiH za prošlu godinu navedeno je da, prema najnovijim procjenama, sumnjiva opasna površina na mine iznosi 869,64 kilometra kvadratna, što je 1,69 odsto teritorije BiH.
"Pored propisno postavljenih znakova minskog upozoravanja, zbog loše ekonomske situacije u zemlji stanovništvo BiH svjesno ulazi u sumnjive rizične površine uglavnom zbog prikupljanja ogreva i sakupljanja sekundarnih sirovina", navedeno je u izvještaju pomenute komisije.
Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović rekao je da se proces deminiranja u BiH odvija sporo jer nije izdvojen novac za te namjene sa svih nivoa vlasti u BiH.
"Novac je obećan pri izradi Strategije o protivminskom djelovanju za period 2019 - 2025. Nažalost, jedna osoba je prošle godine stradala od mina, kada je zalutala i ušla u minsko polje. Sa svim svojim kapacitetima obilježavamo minska polja i smanjeno je stradanje ljudi i deminera i povećana kontrola inspekcije", rekao je “Glasu Srpske” Obradović.
Naglasio je da će ove godine uslijediti i revizija Strategije o protivminskom djelovanju.
"Nadam se i da će svi nivoi vlasti u BiH shvatiti da zajedničkim snagama treba da deminiramo i uklonimo mine sa područja Srpske, FBiH i Brčkog jer se donatori polako okreću ka Ukrajini, Siriji i drugim zemljama. Bojim se da će BiH ubuduće o ovom pitanju biti zaboravljena od donatora", poručio je Obradović.
Postoji i strah da bi BiH mogla, ukoliko Savjet ministara i Parlament BiH ne verifikuju sporazum o 10 miliona evra koji su obećani ispred Evropske komisije, ostati bez tog novca.
"Taj iznos novca je dovoljan za deminiranje tokom dvije godine. To su stvari oko kojih politike moraju da se dogovore kako će da izdvajaju novac za deminiranje u BiH jer donatori se polako povlače iz zemlje, a sumnjive površine pod minama ostaju", naglasio je Obradović.
Kada je riječ o Strategiji o protivminskom djelovanju 2019 - 2025. godine, Obradović je dodao da je odobreno produženje važenja tog dokumenta do 2027. godine.
"Ova godina u reviziji će nam jasno dati pokazatelje koja je to godina u budućnosti do kada bi trebalo da bude završen proces deminiranja. Mnogi faktori utiču na ovaj proces, koji je opasan i otežan jer nema sluha za deminiranje i pomoć stanovništvu koje više od 25 godina živi pored minskih polja", zaključio je Obradović.
Zakon
Saša Obradović rekao je da je Zakon o deminiranju BiH na snazi od 2002. godine.
"Taj zakon još nije usklađen sa evropskim legislativama i ostalim propisima koji se primjenjuju u BiH. Prije dvije, tri godine tražili smo da se taj zakon promijeni kako bi se deminerima doznačio beneficirani radni staž i podigao nivo kvaliteta Centra za uklanjanje mina u BiH", naveo je Obradović.