Duže od dvije i po decenije u BiH traje borba protiv zaostalih ubojitih sredstava iz rata, a prema procjenama stručnjaka, mine koje i dalje ugrožavaju živote oko 130.000 stanovnika Republike Srpske neće biti uklonjene ni u narednih deset godina.
Prema procjenama nadležnih službi u BiH, pod minama je 922,37 kvadratnih kilometara, dok u Srpskoj taj broj iznosi 177,8 kvadratnih kilometara, što je oko 0,8 odsto ukupne teritorije Republike.
Opšta procjena uticaja mina i kasetne municije u BiH identifikovala je 1.398 ugroženih zajednica, u kojima je sporna bezbjednost 517.238 građana. Kada je riječ o Srpskoj, razna ubojita sredstva zaostala iz proteklog rata ugrožavaju 500 zajednica i živote deset odsto stanovnika.
Ekipa deminera iz Republičke uprave Civilne zaštite ulaže nadljudske napore da locira zaostale mine, a ovih dana u Oštroj Luci pronašli su i uništili njih šest, od čega su tri bile protivtenkovske i vrlo opasne.
"Iako već 27 godina uklanjamo mine, broj od 177,8 kvadratnih kilometara je zaista ogroman. I dan-danas na terenu nailazimo na grupe mina, što potvrđuje slučaj iz Oštre Luke", kaže pomoćnik direktora za deminiranje u Republičkoj upravi Civilne zaštite Dragan Kos, piše "Glas Srpske".
On podsjeća da je prema prvobitnim procjenama u BiH bilo 4.000 kvadratnih kilometara pod minama, te da je taj podatak jasan pokazatelj da je u proteklim godinama urađen ozbiljan i ogroman posao. Kos kaže da je u Srpskoj najviše zaostalih mina na području šuma, čak 68 odsto, a da su među najugroženijim lokalnim zajednicama Doboj, Teslić, Trnovo i Pale.
"Značajan broj ubojitih sredstava postoji i u lokalnim zajednicama koje gravitiraju rijeci Savi i za deminiranje njene desne obale već postoji projekat koji bi trebalo da finansira Evropska investiciona banka. Takođe, BiH od Evropske komisije treba da dobije deset milion evra i kada stigne taj novac, dobar dio posla bi mogao biti urađen", navodi Kos.
Iako je strategijom predviđeno da sve mine u BiH budu uklonjenje do 2027. godine, Kos smatra da se to neće desiti.
"Ovim tempom, da bismo uklonili sva ubojita sredstva, trebaće nam još sedam, osam godina nakon tog roka. Manjak novca je glavni problem što sve ide tako sporo. Takođe, ozbiljan problem sada je i nedostatak deminera. U našoj upravi demineri su uglavnom ratni kadar i mahom odlaze u penziju. Među mladima se malo ko odlučuje na ovaj poziv ", kaže Kos.
Tehnički direktor Šumskog gazdinstva Doboj Darko Vidojević kaže da se oko pet odsto teritorije kojom upravljaju nalazi pod minama, što im otežava rad i gazdovanje.
"Mnogo bi nam značilo da se te mine uklone jer su stabla u tom dijelu kvalitetna, ali mi u ta područja ne ulazimo. U proteklim godinama na tim područjima je bilo stradanja, ali ne među našim šumarima, već su to bile uglavnom šumokradice", kazao je Vidojević.