Student iz Banjaluke konstruisao je robotizovano vatrogasno vozilo koje može pomoći vatrogascima da smanje rizik po svoj život i zdravlje. Za Mondo je pričao o svojim idejama i potencijalima za razvoj robotike u RS.
Marko Glišić, student prve godine Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, osvojio je prvo mjesto na takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju. U pitanju je daljinski kontrolisano vozilo za vatrogasne i specijalne svrhe. Takmičenje godinam organizuje Ministarstvo za naunotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Srpske.
Možeš li ukratko reći o kakvoj inovaciji se radi i kako si došao na ideju da je napraviš?
Ideja je nastala iz prethodne inovacije, robota sa kojim sam 2022. godine učestvovao na istom takmičenju te osvojio nagradu za najbolji srednjoškolski tim. Taj robot je takođe učestvovao na raznim sajmovima od kojih su najveći bili „Inost Mladih“ i „Maker Fair“. Probao sam da spojim sve korisne aspekte prošlog robota u nešto kompaktnije sa konkretnom primjenom, te se tako rodila ideja o vatrogasnom vozilu za inspekciju i kontrolu.
Da li će se i kada tvoje vozilo moći primjenjivati na terenu?
Vozilo je trenutno u stanju prototipa te je služilo samo da pokaže ključne koncepte funkcije, i dalje radim na njegovom usavršavanju te sam tako počeo praviti novu verziju proizvoda koja ima mnogo dodatnih funkcija i sposobnosti kakve viđamo samo u specijalnim vojnim primjenama, premda ja kao student prve godine fakulteta nisam još u mogućnosti da iz spostvenih finansija napravim od svojih prototipa komercijalni proizvod, koji bi se kretao negdje između 30-40 hiljada KM.
Odakle interesovanje za robotiku i da li će roboti zamijeniti ljude i na kojim poslovima - kakvo je tvoje mišljenje?
Interesovanje za robotiku proizlazi iz mog dugogodišnjeg entuzijazma prema robotici i želje da doprinesem inovacijama koje unapređuju naš svakodnevni život. Fascinacija sposobnostima i ljubav prema robotima motivisala me je da istražujem i razvijam rješenja koja imaju stvarni uticaj na naš život i društvo.
Mislim da će roboti odigrati ključnu ulogu u evoluciji radne snage. Umjesto zamjene, vidim ih kao saradnike, ljudima na poslovima koji zahtijevaju repetitivne zadatke ili opasne uslove. Ovo će osloboditi ljudske resurse da se fokusiraju na kreativnost, inovacije i druge zadatke koji zahtijevaju emocionalnu inteligenciju i ljudsku kreativnost.
Ti si student mašinstva. Zašto si odabrao baš taj fakultet i gdje vidiš sebe nakon što završiš studije?
Još od osnovne škole znao sam da ću upisati Mašinstvo jer sam uvijek težio dizajniranju i prepravljanju na svoj način, kako igračkica dok sam bio dijete do sad evo bavljenjem malo ozbiljnijim hobiom u slobodno vrijeme. O budućnosti ne razmišljam puno, kao student Mehatronike, bolje bih se snašao u inostranstvu, ali nije mi još u planu da napuštam zemlju jer imam želju da ovaj hobi pretvorim u nešto veće, pa potencijalno i da živim od njega tako da stvarno, budućnost za mene nije odrećena.
Da li u RS vidiš perspektivu za bavljenje robotikom i inovacijama?
Apsolutno, vidim značajnu perspektivu za bavljenje robotikom i inovacijama u Republici Srpskoj. Razvoj tehnoloških sektora ima potencijal da unaprijedi ekonomiju, stvori nova radna mjesta i postavi region na mapu inovacija. Ovo je prilika da zajednički radimo na stvaranju ekosistema podrške za mlade inovatore i preduzetnike, razvijamo edukativne programe i uspostavljamo saradnju između privatnog sektora, obrazovnih institucija i vlade. Sa adekvatnom podrškom, mogućnosti za razvoj robotike i inovacija u Republici Srpskoj su izuzetne.
Mi stariji često mislimo da mlađe generacije previše vremena troše na internetu i digitalnim uređajima generalno i da ih to onemogućava u učenju i obrazovanju. Kakvo je tvoje mišljenje o tome?
Razumijem zabrinutost starijih generacija u vezi sa količinom vremena koje mlađe generacije provode na internetu i digitalnim uređajima. Međutim, važno je prepoznati da digitalna tehnologija može imati i pozitivan uticaj na učenje i obrazovanje. Internet pruža pristup ogromnom broju resursa, omogućava povezivanje sa svjetskim znanjem i stvara prilike za samostalno istraživanje.
Savremeni alati poput pametnih telefona i računara mogu biti efikasni alati za učenje kada se koriste odgovorno. Edukativne aplikacije, online kursevi i digitalni materijali pružaju interaktivne načine učenja koji odražavaju potrebe savremenog društva.
Važno je postaviti ravnotežu između digitalne upotrebe i drugih aktivnosti kako bi mladi ljudi razvijali širok spektar vještina, uključujući kritičko razmišljanje, saradnju i kreativnost. Roditelji, nastavnici i društvo u cjelini imaju ključnu ulogu u edukaciji o odgovornoj upotrebi tehnologije i podršci mladima da maksimalno iskoriste prednosti digitalnog doba.
(MONDO)