Pedesetdvogodišnji Mirko Kecman iz Bosanskog Petrovca najtrofejniji je kosac na Balkanu - do sada ima preko 50 nagrada za svoje umijeće, a nerijetko je brži i od kosačice.
Kecman je rođen u selu Smoljana nadomak Bosanskog Petrovca, gdje i danas živi, a prije petnaestak godina, kada se poslije rata vratio u rodni kraj, počeo se baviti kosidbom. Danas slovi za jednog od najboljih kosaca na Balkanu.
"Za petnaestak godina osvojio sam više od 50 nagrada na kosidbama u zemlji i regionu. Takmičio sam se svuda, a najdraže nagrade su mi sa Balkane i Kupresa. Na Balkani sam odlikivan zlatnom plaketom, a na Kupresu sam nekoliko godina uzastopno osvajao prvo mjesto, iako je takmičenje bilo teško i zahtjevno", priča za Srnu gorštak iz Bosanskog Petrovca.
On kaže da jednog dobrog kosca, osim kose, krasi i snaga.
"Prvo moraš to da voliš. Zatim da budeš fizički spreman i pripremljen za kosidbu. Ja sam imao sreću što sam pored sebe imao oca koji je bio dobar kosac i od koga sam mogao da naučim. Kosac mora oštro da kosi, elegantno, ali i da ima snagu u rukama", priča Kecman i dodaje da je za svaki posao i hobi potrebna isključivo ljubav.
Ovaj kosibaša kaže da i danas u savremenom svijetu, koji je modernizovan, ipak, postoje mladi koji imaju interesovanja za sada već zaboravljene zanate i seoske poslove.
"U Bosanskom Petrovacu ima nade za ovaj gotovo zaboravljeni nekada seoski posao - ručno košenje trave kosom. Ima mladića koji se bave kosidbom i odlaze na takmičenja, što govori da je Krajina zaista gnijezdo jakih i snažnih mladića koji njeguju tradiciju svojih đedova", priča Kecman.
U njegovom rodnom selu održava se i manifestacija "Prva kosa Grmeča", gdje ovaj kosibaša nije imao konkurenciju i godinama je bio prvak.
"Jednostavno sam želio da dam priliku da i neko drugi bude najbolji, ne takmičim se nego sam u organizaciji ove manifestacije", kaže Kecman.
Ovaj čestiti krajiški domaćin kao dječak savladao je kosačke tajne, a danas je brži i od kosačice.
Petrovački krajevi su od davnina poznati po dobrim kosibašama, a Kecman i njegova ekipa mladih su nada će se u grmečkim krajevima i u budućnosti čuti oštrenje kose i otkosi grmečkih delija i junaka.
Ponosna je Krajina na svoje sinove koji njeguju tradiciju i čuvaju ognjišta i otadžbinu.
(Srna/MONDO)