Zima uveliko traje, a mnogi nisu sigurni kako da najbolje ugriju svoju kuću, a da za to ne utroše čitavo bogatstvo. Ovih pet varijanti grijanja su najisplativija za domaćinstva na našem podneblju.
Temperatura je u drastičnom padu u Srbiji, snijeg je pogodio više dijelova zemlje početkom ove nedjelje zbog čega mnogi nisu izlazili iz kuće i grijali su se na toplom. Međutim, ima i onih koji skupo plaćaju grijanje, a opet im nije prijatno u kući ili stanu.
Postoji više vidova dobrog grijanja doma, a da vam računi ne budu astronomski. Ovo su pet najučestalijih načina.
Toplotne pumpe
Toplotne pumpe koriste struju za grijanje. Električna energija je potrebna za transformaciju vazduha, zemlje ili vode i na kraju jedan kilovatsat struje proizvodi tri do pet kilovatsata toplote. Kalkulacija uštede zavisi najviše od cijene struje koja varira od države do države. Sama ugradnja ume da skupa, ali je reč o investiciji za budućnost koja će dugo trajati.
Centralno grijanje
Nekada je to bio uobičajeni način grijanja stambenih blokova. Ta "moda" se sada polako vraća u modu, ali na drugačiji način. U Skandinaviji, na sjeveru Evrope, grade se toplane koje neće sagorjevati fosilna goriva. Riječ je zapravo o velikim toplotnim pumpama ili sistemima koji koriste suvišnu toplotu industrijskih postrojenja ili palionica otpada.
Postoje i toplane koje koriste geotermalnu energiju. To je, na neki način, "beskonačni" izvor toplote iz jezgra planete, ali to svakako nije opcija za privatno domaćinstvo, naročito kod nas. Takvih toplana ima u Južnoafričkoj Republici (JAR) gdje se nalazi najdublji rudnik na svijetu (na dubini od 3,9 kilometara) u kom se kopa zlato tako što se stena paralelno hladi. Sonde geotermalne energije obično se nalaze na oko pet kilometara dubine.
Sunčeva energija
Trend korišćenja sunčeve toplotne energije je uzeo maha širom svijeta. Nameće se kao jednostavno i relativno jeftino rješenje, barem kad je u pitanju zagrijavanje vode. Problem nastaje kada temperatura padne ispod nule. Sunčeva energija je dobra varijanta u kombinaciji sa klasičnim grijanjem, može da se spoji i sa toplotnom pumpom.
Vodonik
Energent budućnosti kako ga nazivaju stručnjaci. Njegovo sagorijevanje radi zagrijevanja kuće bilo bi preskupo za naše uslove. Da bi se dobio vodonik elektrolizom, potrebna je električna energija, donosno oko kilovatsata struje za pola kilovatsata toplotne energije. Obična grijalica je dosta jeftinija opcija, a što se tiče vodonika, on će preuzeti primat u budućnosti, ali taj trenutak još uvijek nije došao.
Drvo i pelet
Usljed velike inflacije, i cijene peleta i drva za ogrijev drastično su skočile. Takođe, takvo loženje stvara ugljen dioksid i time se zagađuje životna sredina. Dodatni problem u eko-sistemu nastaje sječom šuma kako bi se dobila drve za ogijrev. Ukratko, nije preporučljivo.
(MONDO)