Društvo

Na Dan slobode medija: Mediji u BiH pod pritiskom politike, autocenzure i urušavanja javnog interesa

Autor Nikolina Damjanić

Na Dan slobode medija, umjesto slavljenja medijskih sloboda, bosanskohercegovačka javnost suočava se s poraznim nalazima: mediji u zemlji sve više služe interesima političkih elita, dok novinari rade u uslovima nesigurnosti, straha i autocenzure.

Izvor: wellphoto/Shutterstock

Pokazuje to završna prezentacija istraživačko-zagovaračkog projekta "Mediji 2025." u organizaciji fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES).

Prema podacima, sve veći politički pritisci, manjak povjerenja u javne servise i porast autocenzure ozbiljno ugrožavaju medijsku slobodu i profesionalizam.

Analiza tri javna RTV servisa – BHRT, RTRS i FTV – otkriva da nijedan od njih u 2024. godini nije osigurao uredničku nezavisnost, te da su dominantno pristrasni, često izbjegavajući kritiku vlasti i favorizujući vladajuće stranke. RTRS je u potpunosti u funkciji režima Milorada Dodika, dok FTV, iako nešto pluralnija, reflektuje interese vladajućih struktura u Federaciji.

Komercijalni mediji nisu u boljoj poziciji. Analiza emisija poput Centralnog dnevnika Senada Hadžifejzovića, Teleringa Mate Đakovića i Face to Face na Face TV-u pokazuje opasno miješanje ličnih stavova novinara sa izvještavanjem, senzacionalizam i pad profesionalnih standarda. Posebna pažnja posvećena je fenomenu “sujeta umjesto sistema” gdje pojedinci vode uređivačku politiku prema vlastitim afinitetima, a ne prema javnom interesu.

FES je upozorio i na zabrinjavajući rast autocenzure među novinarima, koji navode politički pritisak, ekonomske prijetnje i nesigurne radne uslove kao glavne razloge za nespremnost na otvoreno izvještavanje. Većina zaposlenih u medijima nije zaštićena kolektivnim ugovorima, a sindikalna organizacija je slaba ili potpuno izostaje.

“Mediji u BiH su uglavnom ‘servisi moći’, a ne građana,” ističe se u izvještaju. Osim fragmentiranosti tržišta i političkih uticaja, dodatni problemi uključuju pasivnu ulogu regulatora (RAK), pad povjerenja publike i izostanak sistemske podrške kvalitetnom novinarstvu.

Projekat "Mediji 2025." zaključuje da je neophodna reforma javnih servisa, jačanje sindikata, edukacija novinara i podrška nezavisnim medijima kako bi se očuvala uloga medija kao temelja demokratije.

(MONDO)