Skorašnja istraživanja pokazuju da mediji imaju veoma loš ugled kod ljudi i da se taj ugled srozava kako godine prolaze. Postoji jedan izuzetak: radio.
U nedjelji koja je iza nas obilježen je Svjetski dan radija. Rijetko ćete vidjeti novinare i novinarke televizije kako javno obilježavaju svjetski dan televizije. Svjetski dan internet portala vjerovatno ne postoji, a sigurno ga niko ne bi ponosno isticao.
Međutim, radio..
Već u te dvije riječi krije se posebnost ovog medija o odnosa ljudi prema njemu. Ko zna voditelje ili novinare koji rade na radiju mogao je u četvrtak 13. februara da svjedoči kako ponosno na fejsbuku, instagramu, tviteru ističu kako je dan radija i čestitaju sami sebi i svom omiljenom mediju.
"Kada se jednom zaljubite u radio, svaki drugi medij je blijeda kopija", tvrdi novinar i urednik ITC "BH Radija" u Banjaluci, Dragan Maksimović.
On kaže da je radio jedinstven mediji po mnogo čemu, a da ga od drugih medija izdvaja ljepota koja se slušaocima prenosi samo i isključivo putem glasa.
"Na rečenicu u novinama možete da se vratite, na portalu takođe, televizija ima sliku kojom "pegla“ nedostatke novinara ili kompletnog sadržaja. Magija radija je upravo u tom specifičnom obraćanju, koje osim čula sluha uspostavlja povjerenje između novinara i slušaoca. A od vas zavisi da i će se ta magija i desiti", objašnjava Maksimovvić.
Prisjećajući se svojih početaka na radiju i prvog čitanja vijesti prije 20 godina Maksimović nije zaboravio kako mu je malo falilo da odustane od posla.
"Napravim vijesti, poredam plej listu, uđem u studio i gledam u sat na zidu. Prolaze minute kao godine, a meni u glavi misao da imam još vremena da izađem iz studija, iz zgrade, da se nikada više ne vratim! U tom razmišljanju čujem pik u slušalicama, počinje da odbrojava: 5, 4, 3, 2, 1 i pali se crvena sijalica. Rekao sam 'dobar dan' i počeo. Sve je prošlo kako treba, samo što se tih deset minuta, koliko su trajale vijesti, uopšte ne sjećam".
Iako se činilo da će radio nakon pojave i širenja pristupa internetu i svih savremenih načina medijskog izvještavanja prvi da izgubi bitku, оn kod nas ne gubi na značaju. Maksimović tvrdi da će, kako vrijeme prolazi, uloga radija samo jačati za razliku od "instant" sadržaja koji su se namnožili.
Prema istraživanju "Deloitt-a" oko 50 odsto ljudi globalno svakodnevno sluša radio. Agencija Nielsen je utvrdila da Amerikanci troše oko četiri sata dnevno na slušanje audio sadržaja, a da je 67 odsto tog sadržaja dolazi sa radija.
Ostatak su, svakako, podkasti koji su "ukrali ideju" od radija da ih publika konzumira istovremeno dok obavlja neke druge poslove.
Živimo u vrijeme tehnološke revolucije zasnovane na razvoju vještačke inteligencije i povezanih alata i pitanje je kako će se radio prilagoditi.
Novinar i voditelj prijedorskog Free radija, Vukašin Banjac misli da je to izazov ali da će radio, kao i do sada, iskoristiti nove mogućnosti.
"Danas u eri novih medija i digitalnog okruženja, radio pokazuje sposobnost da brzo i efikasno odgovori izazovima savremenih medijskih praksi", navodi Banjac.
On nema nikakvu sumnji da će radio preživjeti ovo novo medijsko doba upravo zbog svoje posebnosti koja je nemjerljiva tehnologijom.
"Radio je živ. Neki kažu da je najbrži, a neki kažu i da je najdraži medij. Mi koji radimo na radiju kažemo da je najprirodniij jer je radio ono što nijedan drugi medij nije - radio je prijatelj".
BITKA ZA AUTOMOBILE
Ono što prijeti da "presudi" radiju jesu mlađe generacije, koje ne slušaju radio kao što ne čitaju ni novine. Međutim, mlađe generacije će takođe doći u godine kada postaju radijska publika. Kupiće automobil, voziće do posla i upaliće radio.
Automobili su teritorija u kojoj radio ljubomorno drži osvojene pozicije i ne želi da ih napusti. Digitalizacija (Digital audio broadcasting/DAB) prijeti da potpuno "uništi" FM i AM frekvencije i promijeni dosadašnji način slušanja radija u vozilima jer se mijenja i tehnologija proizvodnje automobila.
U SAD je nekoliko proizvođača automobila (Tesla, Ford...) odlučilo da prestane da ugrađuje AM radio prijemnike u svoja električna vozila. To će ugroziti komercijalnu održivost preko 4.000 AM radio stanica koje se trenutno emituju u SAD, a koje su odlučno uzvratile lobiranjem za zakon koji bi primorao proizvođače automobila da instaliraju AM radio kao "stvar od javnog interesa".
ZAŠTO RADIO?
Glavna prednost radija u odnosu na druge medije jeste što je dostupan svuda: kod kuće, u automobilu, na poslu i na mobilnim uređajima i što mu ne treba ekran. Radio se sluša dok se radi nešto drugo, bez opterećenja.
Radio je takođe i dalje vitalan u manjim mjestima i zajednicama gdje lokalne radio stanice nude vijesti, informacije i događaje relevantne za zajednicu i lišene haotičnog viška informacija.
Psiholozi i istraživači medija kažu da radio daje osjećaj zajedništva i spaja ljude. Slušaci se rado javljaju u program i učestvuju u emisijama. Isto tako čitaoci medija na internetu rado komentarišu sadržaj i dijele ga na mrežama, ali baš i nemate osjećaj da ste povazeni s ljudima u komentarima ispod vijesti na Fejsbuku, zar ne?
(MONDO)
