U Tuzli je pokrenuta digitalna platforma Yugohrana s ciljem da se smanji bacanje hrane i pomogne onima koji sebi teško mogu priuštiti obrok.
Dok se u Bosni i Hercegovini svakodnevno baca ogromna količina hrane, mnogi građani ne mogu sebi priuštiti ni jedan obrok. Taj zabrinjavajući trend prisutan je širom svijeta, pogotovo u vremenu kada su resursi za proizvodnju hrane sve oskudniji, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju, piše Klix.
Ipak, sve je više inicijativa koje se bore protiv ovog problema. Jedna od njih je Yugohrana, digitalna platforma nastala u Tuzli, iza koje stoji Maid Huremović. Osim što povezuje one koji imaju višak hrane s onima kojima je potrebna, Yugohrana je zamišljena i kao pokret solidarnosti i empatije.
Inspirisana danskom aplikacijom Too Good To Go, Yugohrana funkcioniše tako što partneri – supermarketi, pekare, restorani – svakodnevno unose pakete hrane koja im ostane na kraju radnog dana. Ti paketi, i dalje svježi i bezbjedni za konzumaciju, dostupni su korisnicima po značajno nižim cijenama. Neki partneri ih čak doniraju besplatno.
„Spajamo dvije strane koje se često mimoilaze – one koji imaju višak i one kojima je hrana potrebna, ali im je često nedostupna“, kaže Huremović, koji se nada da će Yugohrana okupiti što veći broj partnera širom zemlje.
Korisnici platforme, među kojima su najčešće studenti, mlade porodice i penzioneri, mogu ostavljati recenzije i time doprinijeti kvalitetu usluge i transparentnosti.
Prema podacima UN-ovog Programa za zaštitu životne sredine (UNEP), u BiH se godišnje baci 273.000 tona hrane. Najčešće se baca lako kvarljiva hrana: voće, povrće, mliječni i pekarski proizvodi. Uzroci su brojni – od prekomjerne kupovine i lošeg planiranja obroka do nepoznavanja stvarnog roka trajanja.
„Ne smijemo dozvoliti da nam komšija bude gladan dok mi bacamo višak hrane“, upozorava Huremović.
On građanima savjetuje da planiraju kupovinu, pravilno skladište namirnice i koriste ostatke obroka. Platforma Yugohrana će uskoro nuditi i konkretne savjete kako da se hrana sačuva i iskoristi.
„Hrana nas povezuje. Ako možemo da pomognemo – pomozimo. Ako možemo da spasimo obrok – spasimo ga“, poručuje Huremović.
(MONDO/Klix)