Ostanak na đedovini i povratak selu često su poruke koje se šalju mladima u Republici Srpskoj. U praksi, međutim, oni koji žele da pokrenu novo poljoprivredno gazdinstvo suočavaju se sa gotovo nemogućim zadatkom, jer u RS ne postoji nijedna startna mjera podrške.
To znači da, ko ne naslijedi mehanizaciju i objekte, praktično nema način da uđe u proizvodnju. U isto vrijeme, Federacija BiH daje 50.000 KM novim proizvođačima, Srbija ima sličnu podršku, a Evropska unija mladim farmerima obezbjeđuje 75.000 evra.
Iako agrarni budžet RS iznosi oko 180 miliona KM, za ovu svrhu nije izdvojena ni jedna stavka.
Ulazak u poljoprivredu bez početnog kapitala i osnovne opreme danas je gotovo nemoguć, čak i za najmotivisanije mlade ljude. Troškovi minimalne mehanizacije, traktora, priključaka, malih objekata, plastenika ili opreme za stočarstvo kreću se između 30.000 i 70.000 KM, što je izvan domašaja onih koji tek planiraju da započnu posao. Zbog toga je u većem dijelu regiona uvedena posebna mjera podrške koja omogućava prvu investiciju i šansu mladima da uđu u proizvodnju.
Pilot program u Srpskoj
Upravo tu šansu tražile su stotine mladih u Republici Srpskoj kada je prošle godine Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u saradnji sa Mrežom mladih agropreduzetnika (MMA) i IFAD-om, sprovela pilot program "Moj biznis na selu". Interesovanje je pokazalo koliko je potreba velika. Prijavljeno je 240 kandidata, 160 je ispunilo sve uslove, a 90 mladih prošlo je obuku iz preduzetničkih vještina. Međutim, uz raspoloživa sredstva, grant od 10.000 KM dobilo je samo 19 učesnika.
Petar Nikolić iz Mreže mladih agropreduzetnika za MONDO kaže da je ova organizacija prošle godine tražila sredstva, ali nisu uspjeli da izdejstvuju u budžetu.
“Ipak sproveli smo pilot program sa Jedinicom za koordinaciju poljoprivrednih projekata preko IFAD projekta i objavili poziv na koji se javilo 240 mladih, od čega je 160 ispunjavalo sve uslove. 90 ih je prošlo obuku iz preduzetničkih vještina i sa raspoživim sredstvima nagradili smo 19 aplikanata. Grantovi su bili samo 10.000 KM, a ovolika zainteresovanost”, kaže Nikolić za MONDO.
Prema analizi MMA, uvođenje mjere od oko 30.000 KM po mladom proizvođaču bilo bi dovoljno da stotinu novih gazdinstava započne proizvodnju, što bi državu koštalo oko tri miliona KM, tek mali procenat ukupnog budžeta.
“Za našu zemlju i za ostanak mladih ova podrška je ključna”, poručio je Nikolić.
Iskustva i poteškoće mladih poljoprivrednika
Sanja Vasić iz Broda, majka troje djece, jedna je od 19 učesnika koji su dobili grant. Zajedno sa suprugom bavi se uzgojem i tovom bikova.
“Mi smo treća generacija koja se bavi poljoprivredom na ovom području. Do sada niko se nije bavio ovolikim brojem tovnih grla. Suprugov djed i otac imali su manja gazdinstva, uglavnom za lične potrebe. Kada smo odlučili da razvijamo zajedničku ideju, počeli smo sa jednim bikom u tuđoj štali, a sada imamo 10 bikova na svojoj zemlji i u svojoj štali. Nadamo se da ćemo uskoro popuniti pun kapacitet štale”, kaže Vasićeva u razgovoru za MONDO.
Novčana naknada, pojašnjava naša sagovornica, olakšala im je rad i omogućila nabavku mašina.
"Svaka pomoć je dobrodošla. Kada čovjek prohoda i stane na svoje noge, dobro je da mu se pruži podrška u početku. Grant nam je omogućio brži i efikasniji rad".
Ipak, dodaje, ograničenja i dalje postoje.
"Bez obzira na grant, morali smo se zadužiti da bismo sagradili štalu i nabavili telad. Zbog finansijskih poteškoća nismo mogli odmah pokrenuti pun kapacitet. Jedan dio posla će sačekati dok ne vratimo pozajmljena sredstva".
"Svako dijete na selu je potencijal za poljoprivredu"
Sanja posebno ističe značaj budućnosti djece i novih generacija.
“Svako dijete koje raste u našim selima je potencijal za poljoprivredu. Pitanje je da li možemo da im pokažemo da mogu opstati na selu, da ne moraju da idu trbuhom za kruhom i da ne prave loš izbor. Ako to ne učinimo, zemlja će opet ostati pusta i zapuštena. Institucijama poručujem da su sela došla do te faze raseljenosti da postajemo Kosovo. Zemlja hoće da je neko obrađuje, a ko će ako ne mi? Trebamo omogućiti opstanak i povratak mladih na selo, da se vratimo svojim korijenima, tradiciji i običajima, da svijet vidi da selo ima ozbiljnu priču i budućnost.”
"Spremni smo da radimo, samo nam treba fer početak"
Jelena Ristić, mlada poljoprivrednica iz Šamca koja se bavi kozarstvom, jedna je od potencijalnih dobitnica granta ukoliko bi se mjera podrške uvela.
“U Republici Srpskoj trenutno ne postoji jasno definisana startna mjera za osnivanje novih gazdinstava, iako je to standard u okruženju. Glavna prepreka je nedostatak sistemskog pristupa, takva mjera zahtijeva stabilno finansiranje, jasne kriterijume i dugoročno planiranje. Čini se da se više čeka procjena efekata pilot programa, umjesto da se već sada napravi održiva politika za mlade. Bez strateške odluke da se mladi zadrže na selu, teško je očekivati da će se ova mjera sama od sebe pojaviti”, kaže Ristićeva za MONDO.
Jelena dodaje:
“Uvođenje ovakve mjere mnogo bi olakšalo ulazak mladih u poljoprivredu. Bez početnog kapitala mladi ne mogu ni da započnu posao, ni da planiraju razvoj. Grant od 30.000 KM po proizvođaču bio bi sasvim realan i omogućio bi kupovinu osnovne opreme i stabilan početak, bez prevelikog ličnog rizika".
Pilot program, prema njenim riječima, jasno je pokazao da mladih koji žele da rade ima mnogo, ali da im nedostaje prva i najvažnija podrška.
“Broj prijava, više od 240, od kojih je 160 ispunilo sve uslove, dokazuje da interes postoji, ali nedostaje konkretna podrška da se taj interes pretvori u posao. Startna mjera ne bi trebalo da bude izuzetak, nego standard. Mi smo spremni da radimo, samo nam treba fer početak”,zaključila je naša sagovornica.
Na kraju, sve se svodi na jednu stvar da ima onih koji žele da rade i ostanu na svojoj zemlji, ali potrebno im je samo ono što imaju i njihovi vršnjaci u regionu - podrška i fer početak. Na mladima svijet ostaje, ali je red na institucije da im otvore vrata.