Među sedamdesetak naučnika i istraživača iz različitih dijelova Evrope koji ovih dana učestvuju na manifestaciji "Sedmica nauke na Uni", nalazi se i Slobodan Ivković, istraživač pravokrilaca iz Prirodnjačkog muzeja u Karlsruheu u Njemačkoj.
Ovo mu je prvi dolazak na rijeku Unu i u sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine, a kaže da je oduševljen ljepotom krajolika, ali i bogatstvom biodiverziteta koji ova jedinstvena rijeka skriva.
"Na Uni sam od početka istraživačkog kampa, dakle već sedam dana. Prvi put sam ovdje, iako sam ranije istraživao na Neretvi i u Grčkoj. Nakon toga dobio sam poziv da se priključim istraživanjima na Uni, gdje proučavam pravokrilce – skakavce, zrikavce i popce, koje možemo čuti i sada u prirodi", kaže Ivković.
Tokom ovogodišnje Sedmice nauke, oko 75 stručnjaka iz raznih evropskih zemalja istražuje biljni i životinjski svijet Une, njene pećine, riblji fond, kvalitet vode i brojne druge segmente ovog izuzetno vrijednog ekosistema.
Posebnu pažnju Ivkoviću privukla je jedna rijetka vrsta beskralnog skakavca – Miramella alpina subsp. salmandra.
"Ova vrsta do sada je u Bosni i Hercegovini bila zabilježena na samo tri lokaliteta – jednom kod Sarajeva i na dva mjesta u ovom kraju. Međutim, tokom naših istraživanja ustanovili smo da se uz Unu pojavljuje u vrlo velikim populacijama. To je izuzetno značajno otkriće", ističe on.
Dodaje kako je riječ o vrsti koja nema razvijena krila, zbog čega je posebno osjetljiva na promjene u staništu.
"Potrebne su joj vlažne livade s bogatom vegetacijom. Poplave, isušivanje zemljišta, ali i drugi zahvati u prirodi mogu ozbiljno ugroziti njen opstanak".
Iako je početak juna relativno rano razdoblje za istraživanje pravokrilaca, Ivković naglašava da će mnoge endemske vrste, karakteristične samo za Bosnu i Hercegovinu ili Balkan, biti aktivne tek kasnije tokom ljeta.
Govoreći o najvećim prijetnjama za ove insekte, navodi intenzivnu poljoprivredu, upotrebu pesticida i uništavanje prirodnih staništa.
"Izgradnja brana, isušivanje močvarnih područja ili promjene vodnog režima ostavljaju velike posljedice. Većina ovih vrsta ne može migrirati na velike udaljenosti kao ptice, pa gubitak staništa često znači i njihov nestanak".
Iako nisu oprašivači poput leptira ili pčela, pravokrilci imaju važnu ulogu u prirodnim ekosistemima.
"Oni su ključni dio lanca ishrane, posebno za ptice i mnoge druge životinje. Osim toga, odlični su pokazatelji očuvanosti staništa. Kada pronađemo određene rijetke vrste, znamo da je riječ o zdravom i dobro očuvanom ekosistemu".
Ivković smatra da Bosna i Hercegovina posjeduje izuzetno prirodno bogatstvo, kojeg njeni stanovnici često nisu ni svjesni.
"Dugo istražujem pravokrilce na Balkanu i mogu reći da je ovdje diverzitet daleko veći nego u Njemačkoj. Kod nas je fauna detaljno istražena, ali je broj vrsta mnogo manji. Balkan je pravo prirodno blago".
Za očuvanje tog bogatstva, kaže, najvažnija je edukacija.
„Sve počinje od djece i škole. Potrebno je razvijati svijest o važnosti prirode, a zatim i dosljedno provoditi zakone o njenoj zaštiti. Moramo naučiti da poštujemo rijeke, šume i druga prirodna bogatstva i da ih ne uništavamo. Edukacija je prvi i najvažniji korak", poručio je on.