Za dvije decenije novac je izgubio značajan dio kupovne moći, a najviše se to osjeti prilikom kupovine hrane.
Ono što je 2005. godine koštalo 100 KM, prošle godine je u prosjeku koštalo 159 KM, dok je za istu količinu hrane bilo potrebno izdvojiti čak 201 KM. To pokazuju izračuni na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Inflacija, odnosno rast cijena, smanjuje kupovnu moć novca jer se za isti iznos vremenom može kupiti sve manje proizvoda. Konvertibilna marka zadržala je stabilan odnos prema evru zahvaljujući fiksnom kursu, ali to ne znači da se za nju danas može kupiti isto koliko i prije 20 godina.
Za 100 KM se 2025. godine moglo kupiti približno onoliko koliko se 2005. moglo kupiti za 63 KM. Kada je riječ o hrani, razlika je još veća: za 100 KM prošle godine moglo se kupiti onoliko koliko je 2005. koštalo 50 KM.
Hrana poskupjela znatno više od ostalih proizvoda
Cijene nisu rasle istim tempom tokom cijelog posmatranog perioda. Od 2005. do 2015. godine ukupno su porasle 22,1 odsto, dok je hrana poskupjela 27,8 odsto.
U narednih deset godina, od 2015. do 2025. godine, cijene su porasle 30,6 odsto, a hrana čak 57,6 odsto. Poskupljenje hrane posebno pogađa kućne budžete jer je riječ o jednoj od najvažnijih stavki u potrošnji domaćinstava.
Samo tokom 2025. godine cijene su u prosjeku porasle četiri odsto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupjeli osam odsto.
Zašto se vrijednost novca prati od 2005. godine?
Konvertibilna marka puštena je u opticaj 1998. godine, pa bi bilo logično pratiti promjene njene kupovne moći od tada. Međutim, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine jedinstveno prati cijene za cijelu državu tek od 2005. godine, dok je prve rezultate objavila sredinom 2007. godine.
Cijene u ranijem periodu nisu praćene na isti način na cijeloj teritoriji BiH, zbog čega podaci nisu uporedivi s kasnijim pokazateljima. Njihovim povezivanjem s podacima Agencije dobio bi se rezultat koji bi mogao djelovati precizno, ali ne bi imao pouzdanu statističku osnovu.
Zbog toga se analiza odnosi na period od 2005. do 2025. godine, za koji postoje uporedivi podaci.
Kako su izračunata ukupna poskupljenja?
Agencija za statistiku BiH u godišnjim biltenima promjene cijena prikazuje u odnosu na određenu baznu godinu, koju povremeno mijenja. Zbog toga su za analizu povezana tri njena biltena.
Prema tim podacima, cijene su od 2005. do 2010. godine porasle 17,7 odsto, od 2010. do 2015. godine 3,7 odsto, a od 2015. do 2025. godine 30,6 odsto. Kada se ovi rastovi povežu, dobija se ukupno poskupljenje od približno 59,4 odsto.
Podaci pokazuju da je novac tokom dvije decenije izgubio značajan dio kupovne moći. Iako je konvertibilna marka zadržala stabilan odnos prema evru, njena vrijednost u svakodnevnoj kupovini znatno je manja nego 2005. godine, a to je posebno vidljivo na primjeru hrane.