Društvo

Nije svaka temperatura za antibiotik

Autor SRNA

U Republici Srpskoj se godišnje potroši oko sedam miliona KM na antibiotike, a postoji prostor za smanjenje te potrošnje, izjavio je danas vršilac dužnosti direktora republičkog Instituta za javno zdravstvo Bransilav Zeljković.

Izvor: Mondo/Željko Svitlica

"Kroz naše analize vidimo da je tendecija potrošnje antibiotika u padu i u odnosu na sve lijekove antibitoci čine procenat od 2,25 odsto. To nas ohrabruje, ali imamo još posla da taj procenat bude snižen", dodao je Zeljković.

On je novinarima pred početak simpozijuma pod nazivom "Promjene ne mogu čekati", upriličenog povodom Svjetske sedmice svjesnosti o antibioticima, rekao da je potrebno podići svijest građana da ovi lijekovi ne moraju uvijek da se koristi protiv prehlade ili neke upale.

Irena Špegar-Drobac iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske rekla je da u Srpskoj postoji zakonski i programski okvir, koji se odnose i na pitanja u vezi sa antimikrobnom rezistencijom, te navela Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, te Program kontrole antimikrobne rezistencije.

"Rezistencija može biti urođena i stečena i to je svjetski rastući problem prema kojem treba imati multidisciplinarni prostup", navela je Špegar-Drobac, dodajući, između ostalog, da u Srpskoj postoji i Komisija za kontrolu antimikrobne rezistencije, koja je multidisciplinarna po sastavu.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić naveo je da su mnoga profesionalna udruženja, kao što su Udruženja doktora porodične medicine, te ovaj fakultet, sačinili brojne smjernice i vodiče za racionalnu upotrebu antibiotika, "od upala grla do kompleksnih bakterijskih infekcija".

"Kada su u pitanju mala djeca, ponekad roditelji i na blago povišenu temperaturu reaguju veoma burno, smatrajući da dijete treba dobiti antibiotik. Svaka kutija antibiotika propisana djetetu u ranom razvoju može kasnije imati teške posljedice po njegov imuni sistem, na pojavu različitih alergijskih stanja, pa čak i do opstruktivnih bolesti pluća kojih u posljednje vrijeme možemo povezati sa primjenom ili ranom upotrebom antibiotika koja nije bila opravdana", naveo je Škrbić.

On je ocijenio da se u Srpskoj znatno manje koriste antibiotici u odnosu na zemlje u okruženju, te dva i po puta manje nego u Grčkoj ili Turskoj.

Šef Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Viktor Olšavski rekao je da se ova kancelarija godinama bori da se podigne svijest ljudi o opasnosti koja prijeti od rezistencije na antibiotike, dodajući da korisnici antibiotika moraju slušati savjete doktora, bez čije preporuke ga ne treba upotrebljavati, niti ih uzimati ako su propisani nekom drugom.

"Antibiotici su jedno od najvećih dostignuća moderne medicine, ali problem je u tome što mikroorganizmi, kao što su to bakterije, imaju sposobnost razvijanja otpornosti na antibiotike. Ukoliko ne budemo pažljivi i oprezni u korištenju antibiotika, može se desiti da se izgubi to oružje", istakao je Olšavski.

On je naveo da usljed rezistentnosti na antibiotike u svijetu godišnje umre oko 700.000 lica od infekcija koje izazivaju mikroorganizmi, od čega je 33.000 smrtnih slučajeva je u Evropi.

Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima obilježava se od 18.do 24. novembra.