Na Mrakovici je danas obilježeno 78 godina od bitke na Kozari. Služen je parastos, a vijence su kod spomenika položili zvaničnici Srpske.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je danas na Mrakovici da se ne smije dozvoliti prekrajanje istorije pokušajima potomaka onih koji su ubijali narod na Kozari koji kažu da se nešto drugo dešavalao.
"Istina je da je ovdje 3.500 partizana branilo zbjeg od 65.000 ljudi, civila, žena, djece i staraca koje je napalo 45.000 raznih formacija ustaša i Nijemaca i da je poginulo 9.500 boraca i 45.000 civila", rekao je Dodik novinarima na Kozari gdje se danas obilježava godišnjica Bitke na Kozari.
On je podsjetio da je zarobljeni zbjeg sa Kozare spušten u Jasenovac "koji je odnio 500.000 života Srba i 30.000 djece.
"Mnoga djeca su data u katoličke porodice gdje su promijenjena njihova imena.To je jedan produženi zločin nad našom vjerom i našim narodom. Činjenica je da su ustaše i Nijemci ovdje desetkovali Srbe, pobili naše ljude i uništili domove", istakao je Dodik.
On je naglasio da u narodu živi priča o Kozari koja je nesumnjivo simbol borbe za slobodu protiv fašista i simbol borbe za nacionalno oslobođenje jer su Srbi ovdje živjeli i preživjeli.
"Ono što boli je da komunistička vlast nije vratila Kozari ono što je trebalo da vrati. Ona je razvijala neka ustaška mjesta kao što je Bugojno, a zanemarila Potkozarje i Kozaru koji su tako mnogo dali. I zato je naš posao da radeći infrastrukturne i druge projekte, kao što je put prema Podgradcima od prošle godine, da vratimo Kozari i njenom slobodarskom duhu i stradnju dio toga i da sjećanje živi", poručio je Dodik.
On je irazio zadovoljstvo da ovaj važan datum u srpskoj istoriji zajedno obilježavaju vlade Srpske i Srbije.Kod centralnog spomenika poginulima položeni su vijenci, a prethodno je služen parastos.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas na Mrakovici da Srpska kao društvo funkcioniše na tekovinama svega onoga što je dala Kozara, ali i mnoga druga mjesta širom Republike.
Cijanovićeva je navela da se obilježavanje na Kozari danas odvija u nešto drugačijim okolnostima nego prethodnih godina, ali da su se uprkos svemu okupili danas na ovom mjestu da bi iskazali poštovanje prema slobodarskom narodu Kozaru.
Ona je istakla da se na ovaj način iskazuje poštovanje i prema naporima i svemu što je uloženo u vrijeme NOB-a, ali i prema borcima i stanovništvu.
"Stanovništvo je podnijelo težak teret i pokazalo zapravo na koji način se i dostigne i na koji način se brani sloboda. Republika Srpska baštini vrijednosti svega onoga što nosi Kozara i mnoga druga naša mjesta, koja su pokazala svoje dobro lice i uvijek bila na pravoj strani istorije. Prema tome naša zahvalnost, kao institucije, mora biti vječna", rekla je Cvijanovićeva na Kozari.
Ona je dodala da takav mora da bude odnos institucija prema ovim događajima, cijeneći ono što je dato za slobodu, ali cijeneći danas da Srpska kao društvo funkcioniše na tekovinama svega onoga što je dala Kozara i mnoga druga mjesta širom Republike.
"Stradalništvo koje je vezano za ovaj kraj svakako izaziva duboko poštovanje, ali i neke druge stvari, a to znači opomenu da moramo graditi svoju budućnost, poštovati svoju prošlost i na njoj zasnivati našu budućnost", rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, na svim tim tekovinama i vrijednostima uvijek treba jačati institucije Republike Srpske zato što su one garancija jake Srpske.
"Naša je obaveza da gradimo i dodatno jačamo Republiku Srpsku i da svaki put na svim ovim mjestima moramo toga biti i dodatno svjesni", rekla je Cvijanovićeva.
Na obilježavanju godišnjice bitke na Kozari vijence su položili srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović i ostale delegacije.
Ovom događaju prisustvovao je manji broj ljudi zbog trenutne epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona.
Bitka na Kozari počela je 12. juna 1942. godine i trajala do noći između 3. i 4. jula, kada je probijen neprijateljski obruč. Ova bitka se pominje i kao kozaračka epopeja i to je prostor na kojem je počinjen jedan od najvećih genocida nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu.
Obilježavanje je organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.