Služenjem parastosa žrtvama fašizma počeo program obilježavanja godišnjice slavne bitke.
Služenjem parastosa kod Spomen-krsta na Mrakovici, počelo je današnje obilježavanje 76 godina Bitke na Kozari, simbolu stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, u kojoj je ubijeno oko 40.000 civila, a 68.000 ih je protjerano i internirano u logore, javlja ATV.
Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanik predsjednika Srbije i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, delegacija Vlade Srpske na čelu sa potpredsjednikom Srebrenkom Golić, delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, Predsjedništva BiH, SUBNOR-a, udruženja logoraša iz Drugog svjetskog rata iz Srpske i Srbije, te gradova i opština koje gravitiraju Kozari.
Dodik je rekao da su Srbi kroz svoja stradanja u Drugom svjetskom ratu i skrivanje istine o tome trebali da nestanu sa ovih prostora krajem prošlog vijeka, zbog čega je važno stvaranje Republike Srpske u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.
"Mi želimo jaku Srpsku. Ne želimo da pravimo iluziju od BiH. Ona je zajednica u koju smo natjerani, kao što je to bila Jugoslavija", rekao je Dodik novinarima na Mrakovici, gdje je prisustvovao obilježavanju 76 godina od Bitke na Kozari.
On je naveo da su Srbi oslobađajući ove krajeve dali slobodu drugim narodima, te da su ustaše i fašisti u Drugom svjetskom ratu samo u njegovom rodnom selu Mrčevci 1942. godine ubili 126 seljana.
"Tu je bio značajan broj djece. To govori da mi ne možemo i nećemo više o tome da ćutimo. Želimo slobodu u Srpskoj i da je dijelimo sa drugim narodima, a ne želimo da teško osvojena prava dajemo i prenosimo na BiH. BiH je za nas moranje, a Srpska ono što želimo da vidimo kao državu", poručio je Dodik.
On je rekao da je Kozara simbol stradanja, te da je ideologija komunizma i socijalizma učinila da se to pretvori u "stradanje žrtava fašizma", iako su zločine većinom učinile ustaše, koje su pretežno činili muslimani i Hrvati,
"Naravno, taj fašizam je ovdje prisutan, on je zla kob prošlog vijeka, a ima ga i danas. Ali ovdje je činjenica da je u 336 potkozarskih sela, gdje je živjelo 80.000 Srba, nakon ofanzive fašista 1942. godine ubijeno 68.000 Srba i otjerano u logore poput Jasenovca. To su većinom učinile ustaše, koje su pretežno činili muslimani i Hrvati", rekao je Dodik.
On je dodao da je Nezavsina Država Hrvatska imala zvanični projekat uništenja Srba na ovim prostorima, što ne smije biti zaboravljeno.
"Nemoguće je prihvatiti nametnutu kvalifikaciju komunističkog sistema da se radi o žrtvama fašizma. Radi se o ubijanju i istrebljenju Srba u tom vremenu o čemu svjedoče brojna stratišta", rekao je Dodik, podsjetivši da je samo u Garavicama kod Bihaća za nekoliko dana ubijeno više od 12.000 Srba.
On je rekao da Srpska i njeni zvaničnici nemaju pravo da prećutkuju zločine nad Srbima.
"Koliko su ti zločini bili za nas teški, toliko je bilo teško skrivanje istine od strane komunističkog režima. Recimo, 1944. godine oslobođen je Beograd, a jasenovački logor je zatvoren tek naredne godine u aprilu. Komunistički sistem tog vremena nije našao za shodno da taj najstrašniji logor oslobodi i spasi ljude. Tamo su ustaše klale Srbe, pa za to, po njihovoj logici, nije bilo potrebe", rekao je Dodik.
On je naveo da je komunistički režim i na Kozari pokušavao da prikaže da su tu masovno ljudi bili na strani tadašnje komunističke partije.
"Ovdje su bili seljaci i ljudi koji su branili svoje kuće i imanja. Otišli su u partizane, jer je to tada bio jedini organizovan pokret otpora", rekao je Dodik.
On je naveo da su Srbi oslobađajući ove krajeve dali slobodu drugim narodima, te da su ustaše i fašisti u Drugom svjetskom ratu samo u njegovom rodnom selu Mrčevci 1942. godine ubili 126 seljana.
"Tu je bio značajan broj djece. To govori da mi ne možemo i nećemo više o tome da ćutimo. Želimo slobodu u Srpskoj i da je dijelimo sa drugim narodima, a ne želimo da teško osvojena prava dajemo i prenosimo na BiH. BiH je za nas moranje, a Srpska ono što želimo da vidimo kao državu", poručio je Dodik.
On je rekao da je Kozara simbol stradanja, te da je ideologija komunizma i socijalizma učinila da se to pretvori u "stradanje žrtava fašizma", iako su zločine većinom učinile ustaše, koje su pretežno činili muslimani i Hrvati,
"Naravno, taj fašizam je ovdje prisutan, on je zla kob prošlog vijeka, a ima ga i danas. Ali ovdje je činjenica da je u 336 potkozarskih sela, gdje je živjelo 80.000 Srba, nakon ofanzive fašista 1942. godine ubijeno 68.000 Srba i otjerano u logore poput Jasenovca. To su većinom učinile ustaše, koje su pretežno činili muslimani i Hrvati", rekao je Dodik.
On je dodao da je Nezavsina Država Hrvatska imala zvanični projekat uništenja Srba na ovim prostorima, što ne smije biti zaboravljeno.
"Nemoguće je prihvatiti nametnutu kvalifikaciju komunističkog sistema da se radi o žrtvama fašizma. Radi se o ubijanju i istrebljenju Srba u tom vremenu o čemu svjedoče brojna stratišta", rekao je Dodik, podsjetivši da je samo u Garavicama kod Bihaća za nekoliko dana ubijeno više od 12.000 Srba.
On je rekao da Srpska i njeni zvaničnici nemaju pravo da prećutkuju zločine nad Srbima.
"Koliko su ti zločini bili za nas teški, toliko je bilo teško skrivanje istine od strane komunističkog režima. Recimo, 1944. godine oslobođen je Beograd, a jasenovački logor je zatvoren tek naredne godine u aprilu. Komunistički sistem tog vremena nije našao za shodno da taj najstrašniji logor oslobodi i spasi ljude. Tamo su ustaše klale Srbe, pa za to, po njihovoj logici, nije bilo potrebe", rekao je Dodik.
On je naveo da je komunistički režim i na Kozari pokušavao da prikaže da su tu masovno ljudi bili na strani tadašnje komunističke partije.
"Ovdje su bili seljaci i ljudi koji su branili svoje kuće i imanja. Otišli su u partizane, jer je to tada bio jedini organizovan pokret otpora", rekao je Dodik.
Vijence su položili i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Boračke organizacije Srpske i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, udruženja opredijeljenih za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije i delegacija generala i admirala Srbije.
Obilježavanje zajednički organizuju Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova i Odbor Vlade Srbije za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević izjavio je da je srpski narod istrajan da se i danas bori protiv fašizma koji se ponovo javlja u nekim zemljama u kojima pokušava da vaskrsne ideja o nestanku preostalih Srba.
"Naše pravo je da se borimo protiv toga i da se borimo istinski za naš narod", rekao je Đorđević novinarima na Mrakovici gdje je prisustvovao obilježavanju 76 godina od Bitke na Kozari.
On je istakao da srpski narod nema pravo da zaboravi svoje žrtve jer one govore o veličini njegovog stradanja.
Đorđević je zahvalio predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku za poziv da prisustvuje obilježavanju ove epopeje, te napomenuo da je na Kozari bio u ime predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i u ime Vlade Srbije.
"Biću svake godine ovde jer naše pojavljivanje ovde čuva tradiciju i, s druge strane, govori o tome da smo istrajni da se i danas borimo protiv fašizma, koji se javlja u delovima nekih zemalja i pokušava da vakrsne sa idejom da tamo gde imalo ima srpskog naroda, on nestane", rekao je Đorđević.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović
izjavio je da je davno osmišljen projekat da Srba ne smije da bude zapadno od Drine, te da su Srpska, njene institucije i njen narod uslov opstanka srpskog naroda na ovom prostoru.
Savanović je podsjetio da je NDH, koja je bila osnova poluga u uništavanju srpskog naroda, nastavak projekta koji je počeo još za vrijeme Austrougarske okupacije ovih prostora.
"Manja grupa partizana odupirala se u tom vremenu, ali nacizam, fašizam, domobrani, ustaše činili su teror i uništavali srpsko stanovništvo i partizanski pokret", rekao je Savanović.
On je istakao da je narod Kozare, prema strategiji fašizma i ustaša, trebalo da bude protjeran sa ovih prostora, te podsjetio na srpska stratišta Jasenovac, Gradinu, Prebilovce, Šušnjare kod Sanskog Mosta, Garevice kod Bihaća, Brod na Drini.
"Gdje god su mogli, ubijali su nas. Moramo dobro razumjeti šta je bila strategija Drugog svjetskog rata i fašizma - da Srba zapadno od Drine ne smije biti. Svi procesi koji su vođeni u istoriji išli su ka tome", istakao je Savanović.
On je dodao da je značajan broj tih procesa završen u korist srpskih neprijatelja.
"Kada je Drugi svjetski rat završen, mi smo ponovo uletjeli u zamku, da smo amnestirali one koji su nas klali, ubijali. Nisu odgovarali za to šta su uradili", istakao je Savanović.
Savanović je napomenuo da je kroz istoriju najuticajniji bio rimokatolički faktor, a da se u BiH pojavio i muslimanski faktor koji je izašao sa jasnim zahtjevom da se zapadno od Drine formira većinska muslimanska država.
"Ali, mi smo u četvorogodišnjem ratu odbranili ono što nam pripada, stvorili Republiku Srpsku i svoju slobodu. Danas imamo Republiku Srpsku uz ogromne žrtve koje su pale za odbranu i za prostor na kome živimo", rekao je Savanović.
Prema njegovim riječima, uslov opstanka srpskog naroda je institucionalni okvir koji se zove Republika Srpska, njene institucije i njen narod, te da svako drugo razmišljanje vodi u statističku grešku, kao što je danas slučaj sa Srbima u Hrvatskoj.
On je istakao da srpski narod nema pravo da zaboravi svoje žrtve jer one govore o veličini njegovog stradanja.
Đorđević je zahvalio predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku za poziv da prisustvuje obilježavanju ove epopeje, te napomenuo da je na Kozari bio u ime predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i u ime Vlade Srbije.
"Biću svake godine ovde jer naše pojavljivanje ovde čuva tradiciju i, s druge strane, govori o tome da smo istrajni da se i danas borimo protiv fašizma, koji se javlja u delovima nekih zemalja i pokušava da vakrsne sa idejom da tamo gde imalo ima srpskog naroda, on nestane", rekao je Đorđević.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović
izjavio je da je davno osmišljen projekat da Srba ne smije da bude zapadno od Drine, te da su Srpska, njene institucije i njen narod uslov opstanka srpskog naroda na ovom prostoru.
Savanović je podsjetio da je NDH, koja je bila osnova poluga u uništavanju srpskog naroda, nastavak projekta koji je počeo još za vrijeme Austrougarske okupacije ovih prostora.
"Manja grupa partizana odupirala se u tom vremenu, ali nacizam, fašizam, domobrani, ustaše činili su teror i uništavali srpsko stanovništvo i partizanski pokret", rekao je Savanović.
On je istakao da je narod Kozare, prema strategiji fašizma i ustaša, trebalo da bude protjeran sa ovih prostora, te podsjetio na srpska stratišta Jasenovac, Gradinu, Prebilovce, Šušnjare kod Sanskog Mosta, Garevice kod Bihaća, Brod na Drini.
"Gdje god su mogli, ubijali su nas. Moramo dobro razumjeti šta je bila strategija Drugog svjetskog rata i fašizma - da Srba zapadno od Drine ne smije biti. Svi procesi koji su vođeni u istoriji išli su ka tome", istakao je Savanović.
On je dodao da je značajan broj tih procesa završen u korist srpskih neprijatelja.
"Kada je Drugi svjetski rat završen, mi smo ponovo uletjeli u zamku, da smo amnestirali one koji su nas klali, ubijali. Nisu odgovarali za to šta su uradili", istakao je Savanović.
Savanović je napomenuo da je kroz istoriju najuticajniji bio rimokatolički faktor, a da se u BiH pojavio i muslimanski faktor koji je izašao sa jasnim zahtjevom da se zapadno od Drine formira većinska muslimanska država.
"Ali, mi smo u četvorogodišnjem ratu odbranili ono što nam pripada, stvorili Republiku Srpsku i svoju slobodu. Danas imamo Republiku Srpsku uz ogromne žrtve koje su pale za odbranu i za prostor na kome živimo", rekao je Savanović.
Prema njegovim riječima, uslov opstanka srpskog naroda je institucionalni okvir koji se zove Republika Srpska, njene institucije i njen narod, te da svako drugo razmišljanje vodi u statističku grešku, kao što je danas slučaj sa Srbima u Hrvatskoj.
U okviru obilježavanja 76 godina od Bitke na Kozari, koje organizuju vlade Republike Srpske i Srbije, organizovano je obraćanje zvaničnika i kulturno-umjetnički program.
Bitka na Kozari, koja je simbol stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.
Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila, a 68.000 ih je protjerano i internirano u logore.
Bitka na Kozari, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.
Bitka na Kozari, koja je simbol stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.
Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila, a 68.000 ih je protjerano i internirano u logore.
Bitka na Kozari, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.