Najava projekta testiranja srednjoškolaca u Republici Srpskoj na narkotike od sljedeće godine pokrenula je široku debatu i lavinu komentara na društvenim mrežama. Iako postoji urgentnost problema, sam način provođenja ove mjere izaziva oštre kritike i duboke dileme.
Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, juče je izjavio da Srpska naredne godine planira realizaciju nacionalnog projekta kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili, uz saglasnost roditelja, testirani na narkotike.
Naglasio je da bi se u borbu protiv narkotika uključila tri ministarstva – zdravlja, prosvjete i unutrašnjih poslova – te da bi rezultati testiranja poslužili MUP-u da stekne uvid u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima.
"Niko sam ne može da riješi ovaj problem. Narko-karteli koji žive od prodaje droge i uništavnja naše djece imaju budžete veće od mnogih država", izjavio je Stevandić juče prije početka Šestog simpozijuma o bolesti zavisnosti sa međunarodnim učešćem.
Terensko iskustvo: Tragovi PAS-a u 11 od 24 škole
Sanja Stanić, izvršni direktor UG "Viktorija", koja je bila i moderator Šestog simpozijuma o bolesti zavisnosti za Mondo je navela da je istraživanje iz 2020. godine pokazalo prisutnost tragova psihoaktivnih supstanci u 11 od 24 testirane škole (šest srednjih i pet osnovnih).
Njena organizacija podržava dobrovoljno testiranje kao efikasnu mjeru ranog otkrivanja konzumenata i pružanja pomoći, smatrajući da sama spoznaja o mogućnosti testiranja može imati značajan psihološki efekat u smislu smanjenja vršnjačkog pritiska.
"U apotekama se može kupiti test na droge u slobodnoj prodaji i mi smo u Savjetovalištu za prevenciju i tretman zavisnosti često imali da roditelji kupe test ukoliko imaju određene sumnje i dođu sa svojim djetetom da ga testiramo. Društvo je u obavezi da preuzme mjere radi zaštite zdravlja djece, mladih i porodice, te ova mjera je u interesu cijele zajednice. Takođe smatram da bi se ovakvi vidovi testiranja trebali provesti ne samo u školi već u široj zajednici, kao što je testiranje na radnom mjestu, što se u susjednim zemljama odavno radi", istakla je Stanićeva.
Ona je dodala da je Simpozijum rezultirao zaključcima koji će biti smjernice za izradu zakonskih i strateških dokumenata kroz panele: Odgovor institucija u suzbijanju zloupotrebe opojnih droga i Problemi zavisničkog ponašanja mladih.
"Borba protiv narkomafije ne može se postići na ovaj način"
Brankica S, majka banjalučkog srednjoškolca, iako bi se privatno složila sa testiranjem djeteta kao mjerom roditeljske brige, smatra da je zvanično obrazloženje sporno i populističko.
"Sporno je po više osnova. Borba protiv narkomafije ne može se postići na ovaj način. Odlučne i neselektivne policijske akcije, beskompromisna borba sa organizatorima narko lanaca, čišćenje sopstvenih redova od ljudi povezanih sa kriminogenim osobama i oštra kaznena politika, su jedini načini sprečavanja zloupotrebe droga", smatra ona.
Psihološki rizik: Gubitak povjerenja i autonomije
Stručnjaci za mentalno zdravlje i društvene nauke upozoravaju da bi nepromišljeno masovno testiranje moglo donijeti više štete nego koristi. Slađana Cvjetković, psiholog i psihoterapeut, smatra da je testiranje opravdano samo ako postoje prethodne indikacije i uočene promjene u ponašanju učenika.
Ako je planirano da se većina mladih testira bez ikakvih prethodnih sumnji, Cvjetković upozorava na rizik od narušavanja odnosa povjerenja između škole, nastavnika i roditelja, jer se mladi "trpaju u isti koš", šaljući im poruku: "ne vjerujemo vam".
"Dodatno, narušavanje privatnosti kod adolescenta može dovesti do povećanja stresa i osjećaja gubitka autonomije", istakla je ona za Mondo.
Sociolog Vladimir Vasić ističe da je najava testiranja srednjoškolaca previše ozbiljna da bi se donosila "preko koljena" i samo u okviru politike. Vasić zahtijeva širi, sveobuhvatni, multidisciplinarni pristup fokusiran na analizu uzroka, socijalnih pritisaka i uslova života mladih ljudi.
"Dakle, neophodno je napraviti ozbiljnu naučnu platformu za razradu i realizaciju navedene ideje i ispitati svaki moguci detalj koji moze da bude kontraproduktivan. Ali, smatram da se problem ne rješava samo na taj način. Tržište narkotika je sve dostupnije u zajednici. To smatram ključnim problemom", precizorao je Vasić.
Porodica ključni faktor
Nebojša Macanović sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci ističe da konzumiranje psihoaktivnih supstanci (poput amfetamina koje mladi koriste radi koncentracije ili zabave) postaje trend zbog poremećenog sistema vrijednosti.
Macanović nedvosmisleno poručuje da je u borbi protiv zavisnosti porodica ključni faktor zdravog odrastanja, a da su škole i institucije samo faktor podrške. On stoga insistira da se u školama mora raditi na edukaciji i prevenciji, a ne samo na detekciji posljedica.
"Pozitivno i zdravo društvo traži pozitivne i podsticajne primjere iz života u riješavanju bilo kojeg društvenog problema, a bolesno i anomično društvo nudi bolesne, devijatne, lažne i pesimistične primjere koji nerješavaju ništa. Ako želimo da budemo zdravo društvo onda i svi moramo da se ponašamo tako i u skladu sa moralnim i društvenim normama ne samo zbog nas samih već zbog budućnosti naše djece, ali i budućih naraštaja", istakao je Macanović.
