U BiH je u 2013. godini, kada je i urađen posljednji popis stanovništva živjelo 3 180 115 osoba starijih od 10 godina od kojih su 89.794 osobe bile nepismene, što u procentima iznosi 2,83 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Taj broj je vjerovatno i veći, s obzirom da je na popisu bilo i onih koji se nisu izjasnili po ovom pitanju. Poražavajuća činjenica je da je od ovog broja čak 77.557 ili 4,8 odsto žena u BiH nepismeno. Nepismenih muškaraca je manje - 12.237 ili 0,8 odsto.
Razlike među entitetima su relativno male, najviše nepismenih ima u Republici Srpskoj, gdje ukupna stopa nepismenosti iznosi 3,17 odsto, sa sličnom proporcijom između nepismenih muškaraca 0,93 i nepismenih žena 5,32 kao što je to slučaj na nivou cijele države.
Najnižu ukupnu stopu nepismenih ima Federacija BiH sa 2,63, od čega 0,70 odsto muškaraca i 4,46 odsto nepismenih žena.
Brčko distrikt pokazuje sličnu sliku kao prosjek nepismenosti na nivou države, uz najveći udio nepismenih muškaraca u BiH 0,99 odsto.
Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra. Utemeljio ga je UNESCO 1967. sa ciljem da promoviše značaj učenja i pismenosti.
Nivo države i nivoi entiteta te Distrikta Brčko pokazuju da je broj nepismenih žena šest puta veći u odnosu na muškarce.
Aleksandra Petrić, direktorica "Fondacije Udružene žene" razlog ovakvoj poražavajućoj statistici vidi u kulturološkom kontekstu u kojem živimo i naslijeđu po kojem se još uvijek dešava da djevojčice, naročito u manjim sredinama ostaju kući jer će se u budućnosti brinuti o djeci, a muška djeca se šalju u škole.
"Zbog toga se često dešava da žene često i napuštaju školu u nižim razredima i ne završavaju je. Nepismenost žena u našoj zemlji je odraz patrijarhalnih stavova i društvenog položaja koji se namjenjuju ženama i muškarcima, prema kojim se muškarci bave finansijskom situacijom, a žene brinu o djeci, pa im škola ne treba”, rekla je za Mondo Petrićeva.
Petrićeva ističe da, s druge strane, imamo podatak da žene u visokom obrazovanju dominiraju i da više žena završava više škole i fakultete nego muškarci, tako da tu postoji nejasna situacija koja zahtijeva veću analizu.
“Svakako trebamo raditi na promovisanju ravnopravnosti među polovima, odnosno promociji toga da djevojčice treba da idu u školu, naročito u manjim sredinama gdje školovanje nije toliko dostupno i mnogo je teže porodicama omogućiti školovanje za djecu oba pola pa onda moraju birati, a u tom slučaju biraju muškarce”, zaključila je Petrićeva.
Stopa nepismenosti u BiH je smanjena za više od sedam odsto u odnosu na popis stanovništva koji je proveden 1991. godine, kada je nepismeno bilo 9,9 odsto stanovništva.
Veliki broj nepismenih u BiH je dodatno poražavajući i zbog činjenice da je osnovno obrazovanje u cijeloj BiH obavezno. Oni koji ne završe osnovno obrazovanje do 17 godine mogu ga završiti u nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.
Aleksandar Garnulić, direktor Centra za obrazovanje odraslih u Banjaluci, kaže da je problem nepismenosti veliki, te da nije svojstven isključivo za manje sredine.
“U Banjaluci postoji blizu 10.000 ljudi koji nemaju završenu osnovnu školu. Trenutno nemamo polaznika, ali imamo zainteresovanih. Ljudi se malo i srame toga što nemaju osnovnu školu, a za to nema razloga. Onima koji završe osnovnu školu nudimo i stručno osposobljavanje, kao i programe srednjeg obrazovanja, prekvalifikacija…”, rekao je za naš portal Granulić naglašavajući da je ovaj centar jedina javna ustanova koja se bavi osnovno-školskim obrazovanjem osoba koji imaju 16 i više godina i koji osnovno obrazovanje više ne mogu ostvariti redovnim putem.
BiH po pitanju nepismenosti najlošija u regionu
BiH je po pitanju nepismenosti dosta lošija od zemalja u regionu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, a prema posljednjim popisima u Srbiji je nepismenih 1,96 odsto, u Crnoj Gori 1,5 odsto, dok je Hrvatska sa 0,8 odsto nepismenih najbliža Unesco-vom standardu prema kojem broj nepismenih u jednoj državi ne smije prelaziti 0,2 odsto.
/Preuzimanje teksta, vijesti, fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu/
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.