U uvodnom poglavlju 25. izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN naglašeno je da će Srpska nastaviti da se svim političkim i pravnim sredstvima zalaže za poštovanje, sprovođenje i zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U Izvještaju je navedeno da je Dejtonski sporazum kamen temeljac regionalnog mira duže od 25 godina, te da je zaustavio rat i donio formulu stabilnosti i demokratske vlasti u BiH, kao zemlji dubokih međunacionalnih podjela.
"Srpska jednostavno insistira, kao što bi trebalo da čine sve strane, na poštovanju tog sporazuma, i nastaviće da se zalaže za sprovođenje i zaštitu ovog sporazuma svim političkim i pravnim sredstvima", navedeno je u Izvještaju.
U ovom dokumentu istaknuto je da je Srpska opredijeljena za budućnost BiH kao uspješne i stabilne zemlje, utemeljene i vođene principima na kojima počiva Dejtonski sporazum.
"U tom cilju, rukovodstvo Republike je u aprilu ove godine pozvalo na otvoren politički razgovor oba entiteta i tri konstitutivna naroda BiH s ciljem vraćanja slova i osnovnih načela Dejtonskog sporazuma", navedeno je u prvom poglavlju Izvještaja.
U Izvještaju je istaknuto da Srpska uviđa ono što bi svim članicama međunarodne zajednice trebalo da bude očigledno - da stalni pritisci i prijetnje ukidanjem mehanizama zaštite i garancija za sve konstitutivne narode iz Dejtonskog sporazuma mogu neke Srbe i Hrvate, kao i druge u regionu, navesti da dovedu u pitanje budućnost BiH.
"Jedina prijetnja po budućnost i stabilnost BiH dolazi od onih koji nikada nisu prihvatili Dejtonski sporazum i aktivno rade na njegovom podrivanju", ocijenjeno je u Izvještaju.
U ovom dokumentu konstatovano je da je Srpska demokratski entitet sa 25 godina dugim istorijatom slobodnih, pravičnih i konkurentnih izbora, te da uvažava i poštuje ljudska prava i dobrodošlim smatra pripadnike svih vjera i nacija.
U Izvještaju je navedeno da Vlada Republike Srpske energično podržava napore na promovisanju uzajamnog razumijevanja i poštovanja među različitim grupama u Srpskoj.
"Republika Srpska podržava sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava ukidanjem nacionalnog predznaka za članove Predsjedništva BiH i Dom naroda iz Srpske", navedeno je u prvom poglavlju Izvještaja.
Kada je riječ o evrointegracijama, u Izvještaju je naglašeno da je Republika Srpska potpuno opredijeljena za reforme nužne za te integracije BiH, te da je već ostvarila znatan napredak, uključujući usklađivanje propisa sa evropskim pravnim tekovinama i sprovođenje ekonomskih reformi i mjera protiv korupcije.
"Republika Srpska nastaviće da sprovodi reforme koje preporučuje EU i radiće na evropskim integracijama, bez obzira na to što je, u ovom trenutku, zbog geopolitičkih uslova u samoj EU, došlo do odgađanja proširenja Unije", istaknuto je u Izvještaju Savjeta bezbjednosti UN.
Kada je riječ o odnosima sa susjednim zemljama, međunarodnom zajednicom i o regionalnoj saradnji, u Izvještaju je navedeno da Republika Srpska snažno podržava inicijativu mini-Šengen, kao projekat uklanjanjanja prepreka na zapadnom Balkanu, a čemu su se pridružile Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.
U Izvještaju se navodi da se Republika Srpska nada da će se BiH pridružiti mini-Šengenu i drugim nastojanjima da se učvrste veze i saradnja sa susjednim zemljama, te da nastavlja da sarađuje sa zemljama u regionu u želji da unaprijedi odnose i njeguje saradnju.
"Na primjer, Republika je poslala pomoć hrvatskoj regiji Banija, koju je u decembru 2020. godine pogodio zemljotres, a u vezi s tim, potpredsjednik hrvatske Vlade Boris Milošević je prilikom posjete predsjednika Srpske Željke Cvijanović zemljotresom pogođenoj Petrinji rekao da `ako ima išta pozitivno u ovoj velikoj nesreći što je pogodila ovo područje, to je ta jedna solidarnost`... `gdje pomažemo svi svima bez gledanja tko je koje vjere i nacije", navedeno je u Izvještaju.
U ovom dokumentu je poručeno i da Srpska podržava saradnju sa NATO-om, ali se protivi članstvu BiH u bilo kom vojnom savezu, zalažući se za neutralnost, slično statusu koji imaju Austrija, Švedska, Finska i Irska.
U Izvještaju je navedeno da Republika Srpska traži ono što je nekadašnji američki predsjednik Tomas DŽeferson tražio za SAD - mir, trgovinu i iskreno prijateljstvo sa svim narodima - ne ulazeći ni u kakve saveze.
U dokumentu je navedeno da svega 20 odsto izbornog tijela u Republici Srpskoj podržava članstvo u NATO-u, tako da je sasvim prirodno što se članstvu u taj savez protive sve relevantne stranke u Srpskoj, bilo da su u vlasti ili opoziciji.
"Štaviše, s obzirom na ciljnu potrošnju na odbranu koju NATO zahtijeva, odnosno dva odsto BDP-a, članstvo u tom savezu bi značilo ogromno povećanje potrošnje na odbranu. Povećanje vojne potrošnje koje nosi to članstvo zahtijevalo bi štetno povećanje poreza ili bolno rezanje potrošnje, koje BiH jednostavno ne može da iznese", pojašnjeno je u Izvještaju Vlade Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
U dokumentu je istaknuto da, sa druge strane, i bez obzira na opredijeljenost za neutralnost, Republika Srpska podržava i aktivno učestvuje u kontinuiranoj saradnji BiH sa NATO-om, poput programa "Partnerstvo za mir", kojem je BiH pristupila 2006. godine, i Individualnog akcionog plana za partnerstvo sa BiH, usaglašenog sa NATO-om 2008.
"Republika Srpska je podržala i odluku Savjeta ministara iz februara 2021. godine kojom je formirana Komisija za saradnju sa NATO-om i odobren Program reformi koji će biti poslat u sjedište NATO-a. Srpska, takođe, tijesno sarađuje sa SAD i drugim članicama NATO-a na suzbijanju terorizma i drugim bezbjednosnim pitanjima", istaknuto je Izvještaju.
U dokumentu je navedeno da je ranijim proklamacijama Srpska iznosila stav o demilitarizaciji BiH, smatrajući da je to najbolje i najkorisnije rješenje, jer bi se ogromna novčana izdvajanja za odbranu i oružane snage na nivou BiH mogla korisnije iskoristiti u mnogim oblastima, poput zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja, pomoći privredi u otvaranju i očuvanju radnih mjesta.