Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.
U obraćanju na diplomatskom forumu u Antaliji, Dodik je naglasio da uslove koji se danas postavljaju zemljama ne bi moglo da ispuni pola članica EU.
"Osim pooštravanja uslova, postavlja se i pitanje - da li EU uopšte želi proširenje? Postoje zemlje koje se otvoreno protive proširenju. Sve to djeluje veoma destimulativno za sve nas s obzirom da se stalno oklijeva ili se nailazi na nove uslove koje postavljaju članice EU da bi neka zemlja otpočela pregovore. Na mene destimulativno djeluje to da nas Evropa više ne želi, ali to neće da kažu. Jednostavno samo pokušavaju da održavaju neki dijalog", rekao je Dodik.
On je ocijenio da sa druge strana Evropa danas nije samo Evropa uspjeha i željena destinacija, već je sve više u problemima u samoj Uniji.
"Jedan od probleme u EU je 'Egzit'. Evropi će trebati još mnogo vremena da se izbori sa posljedicama 'Egzita'", rekao je Dodik.
On je naveo da su svi ti problemi koji se dešavaju u EU okupirali i zemlje zapadnog Balkana, postavljaju im se novi uslovi i nova pravila i sve to dovodi do neizvjesnosti.
"Ranije ste imali 36 poglavlja, pregovorate jedno po jedno i idete dalje dok sve ne završite. Danas to više nije sigurno. Možete sve da završite i da vas nakon par godina ponovo vrate na neko poglavalje", istakao je Dodik.
On je ukazao na značaj "Mini Šengena" kao jednog od vidova regionalne saradnje koji bi doprinio da zemlje zapadnog Balkana budu respektabilan faktor, jer su pojedinačno isuviše male da bi mogle da budu interesantne za Evropu.
"Tokom pandemije izostala očekivana solidarnost u svijetu"
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je tokom pandemije virusa korona, koja je zahvatila cijeli svijet, izostala očekivana solidarnost što su posebno osjetile manje i siromašne zemlje.
"To je jedna od naučenih lekcija i činjenica koja nosi upečatljiv predznak ukupne krize uzrokovane pandemijom. U jednom trenutku male zemlje ostale su potpuno ostavljene i same, zagledane u velike i moćne koje su imale sredstva i za borbu protiv virusa korona, a kasnije i za vakcine. Ostali smo negdje na začelju i mi u BiH", rekao je Dodik na diplomatskom forumu u Antaliji, na panelu o temi "Kako možemo ojačati regionalnu solidarnost s obzirom na naučene lekcije".
Dodik je rekao da se BiH borila tako što se djelovalo zajednički u pogledu nabavke vakcina kod renomiranih proizvođača putem mehanizma "Kovaks", međutim to je bilo teško i mučno iskustvo.
"Naučili smo da to nije bilo uspješno i da smo ostali na margini do danas, bez obzira na činjenicu što smo cjelokupan iznos sredstva za kupovinu vakcina uplatili još prošle godine. Sredstva su uplaćena, ali još nismo dobili sve vakcine. To je jedno izuzetno teško iskustvo imajući u vidu da nam je bilo onemogućeno da nabavljamo vakcine na nekim drugim destinacijama. Sve to unijelo je određene traume i bojazan i opravdano smo se pitali kuda svijet ide i na koga možemo da računamo", naglasio je Dodik.
Prema njegovim riječima, BiH je naučila da je apsolutno neophodno da se okrene drugim mogućim proizvođačima medicinske opreme i vakcine i da se ne oslanja samo na jednu stranu svijeta.
"Moramo da posmatramo svakoga ko može u tom trenutku da nam pomogne. Radujem se što sam danas na ovom skupu čuo da je Turska zemlja koja će vrlo brzo imate svoje vakcine i da će u tom pogledu pokazati više solidarnost. Očigledno je da mnoge zemlje svijeta, među kojima je i BiH, neće biti u prilici da proizvode vakcine i ako u nekim budućim pandemijama ponovo izostane solidarnost kao što je izostala u ovoj sada, mi smo zaista ostavljeni sami sebi i svaka iluzija o pomoći slabijim i manjima koja je značajno urušena vrlo lako može biti potpuno urušena", ukazao je Dodik.
(Srna)