Krivično djelo nije, niti može biti ako Srpska iskoristi svoje ustavno pravo da se povuče iz sporazuma o prenošenju nadležnosti na BiH u oblasti odbrane, VSTS-a i indirektnog oporezivanja, čime one prestaju da važe za nju, smatra profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
"To joj zatim daje ustavno pravo na uspostavljanje tih svojih nadležnosti koje nakon toga nastavlja da obavlja kao jedna od federalnih jedinica u BiH", naveo je Blagojević.
On je u kolumni za "Glas Srpske" ukazao na pravnu neustavnost namjera kakve najavljuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, izjavljujući da će podnijeti krivičnu prijavu protiv srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.
Blagojević je naveo da iz Komšićevih izjava proizilazi da bi to učinio zbog najava Dodika da će se Republika Srpska povući iz sporazuma o prenošenju entitetskih nadležnosti na BiH u oblasti odbrane, VSTS-a BiH i indirektnog oporezivanja, kao i da će poništiti sve zakone OHR-a kojima su nam protivpravno, zloupotrebom ovlašćenja visokih predstavnika, bili nametani zakoni, a sve to u funkciji kriminalnog poduhvata razaranja Republike Srpske.
"Komšić u tome vidi nešto čega nema, to jest vidi navodno krivično djelo protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH", naveo je Blagojević.
On je napomenuo da, osim na opstruktnost i pravnu neosnovanost Komšićevih namjera, želi da ukaže i na nepodnošljivost ponovljenog ćutanja najšire srpske javnosti, a naročito pravničke u vezi sa ovim vitalnim pitanjem za srpski narod i Republiku Srpsku.
Blagojević je istakao i da je na svoj način posebna svaka od više od dvadeset federalno uređenih država u svijetu, među koje spada i dejtonska BiH.
"U obilju specifičnosti iz svijeta federalizma nalazi se i jedna propisana u Ustavu BiH. Članom tri tog ustava propisana je mogućnost da BiH preuzme dodatne nadležnosti od entiteta, i da ih nakon toga vrši pored onih nadležnosti koje su joj izričito propisane Ustavom", naveo je Blagojević.
Prema njegovim riječima, jedan od načina tog preuzimanja jeste ako se o tome postigne saglasnost entiteta, što se izražava sporazumom, to jeste ugovorom zaključenim između entiteta, koji je specifičnost ustavnog uređenja BiH.
Blagojević je napomenuo i da Ustav BiH nijednom svojom odredbom nije propisao da potpisivanjem bilo kog sporazuma o prenošenju entitetskih ustavnih nadležnosti na nivo BiH dolazi do promjene Ustava BiH ili ustava Republike Srpske i Federacije BiH, odnosno da prestaju da važe sve one odredbe tih ustava na koje je prethodno ukazano.
"Osim toga, nijednom svojom odredbom Ustav BiH nije propisao ni da potpisivanjem sporazuma o prenosu entitetskih ustavnih nadležnosti na nivo BiH prestaje pravo entitetima da se povuku iz tog sporazuma i da ga raskinu", istakao je Blagojević.
Upravo suprotno, dodao je on, entiteti imaju pravo raskida sporazmua zbog nepostojanja ustavne zabrane za to, te zbog činjenice da se ni u bilo kojem od do sada potpisanih sporazuma o prenošenju nadležnosti entiteti nisu odrekli od svog prava da raskinu te sporazume i da se povuku iz njih.
"Oni to mogu učiniti jednostrano ili zajednički, nakon čega mogu uspostaviti tu ustavnu nadležnost kao svoju, jer je ona, kako smo vidjeli, propisana kao njihova u Ustavu BiH, odnosno entitetskom ustavu", naveo je Blagojević.