Evropska komisija usvojila je danas paket za proširenje za 2021. godinu, a u dijelu koji se odnosi na BiH upozorava na neispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo i na nastavak retorike podjela koje koče ukupni napredak.
Godišnji izvještaji o zemljama zapadnog Balkana su stanje u BiH ocijenili kao loše, a ova je zemlja dobila najgore ocjene Evropske komisije.
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javnih nabavki.
Kada je riječ o političkim kriterijumima, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom.
"BiH bi trebalo da riješi 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, a prije nego Komisija preporuči dodjeljivanje kandidatskog statusa potrebno je da postigne kritičnu masu reformi", navedeno je u izvještaju.
Ukazano je da u BiH strateški cilj integracije u EU nije pretočen u konkretno djelovanje, te da je političko okruženje i dalje polarizovano, a napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta je omela retorika podjela političkih lidera.
"Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom", napominje se u izvještaju.
Kako se dodaje, zabilježeno je smanjenje stope usklađenosti BiH sa spoljnom i bezbjednosnom i politikom EU negativan signal, ali je istaknuto i da su učinjeni neki značajni koraci kao što je, između ostalih, održavanje opštih izbora u Mostaru nakon 12 godina.
Predstavljajući ovogodišnji paket sa detaljnim ocjenama napretka koje su zemlje zapadnog Balkana i Turska napravile na putu ka EU, sa posebnim akcentom na sprovođenje ključnih reformi, kao i sa jasnim smjernicama o daljim prioritetima, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji istakao je da je politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i privredni rast na evropskom kontinentu.
"To je proces zasnovan na zaslugama, kojeg mi činjenično i objektivno ocjenjujemo i za koji našim partnerima dajemo jasnu mapu puta da bi ubrzali i produbili reforme... Zapadni Balkan i Tursku podržavamo znatnim finansijskim sredstvima koja se plasiraju posredstvom novog Instrumenta pretpristupne pomoći /IPA tri/", istakao je Varhelji predstavljajući ovogodišnji paket, koji se sastoji od saopštenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja.
Prema njegovim riječima, IPA tri je glavni izvor finansiranja gotovo 30 milijardi evra vrijednog Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, čiji je cilj podstaći privredni razvoj regiona i konvergencija sa EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije.
Navodi se i da BiH nije postigla napredak u područjima u vezi sa resursima, poljoprivredom i kohezijom /razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, te finansijska i budžetska podrška/, te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti.
BiH je dostigla određeni nivo pripremljenosti, ali nije postigla napredak u pogledu spoljnih odnosa, te mora intenzivirati napore da finalizuje pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
(SRNA)