26 godina mira u BiH

ISPRAVKA: Bosna i Hercegovina nije državna zajednica, nije stvorena u Dejtonu i nije sastavljena spajanjem entiteta

Autor Siniša Stanić

Na portalu Mondo.ba objavljena je netačna tvrdnja da je "Dejtonskim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH". Nijedna od te tri tvrdnje nije tačna.

Izvor: Printscreen

Na portalu Mondo.ba 21.11.2011. objavljen je članak pod naslovom "Amerikanci su Izetbegovića zvali Izzy: "Njemu su Bosanci apstrakcija, a ne ljudi koji žele mir...", u kojem je manipulisano činjenicama. U tom članku je navedeno suštinski netačno tumačenje Ustava Bosne i Hercegovine, u kojem prvi stav prvog člana ne podržava tvrdnju da je "Bosna i Hercegovina stvorena Dejtonskim sporazumom".

Takođe, ona nije definisana kao državna zajednica i nije sastavljena od dva entiteta, već se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, što je navedeno u Ustavu Bosne i Hercegovine. Dejtonskim sporazumom, dakle, nije "stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta".

U nastavku teksta donosimo ostatak teksta bez te manipulacije činjenicama, koja je ispravljena.

O dejtonskim pregovorima, koje Vašington naziva jednim od najizazovnijih diplomatskih poduhvata koje su SAD poduzele od kraja hladnog rata, američka vlada je 1997. izradila povjerljivu studiju pod nazivom "The Secret History of Dayton. U.S. Diplomacy and the Bosnia Peace Process 1995" kako bi "dejtonski model" mogli da proučavaju i primjenjuju buduće američke diplomate i kreatori politike. Studija, koja je od 2003. dostupna javnosti, temelji se na povjerljivim dokumentima Stejt departmenta i intervjuima sa više od 40 američkih funkcionera uključenih u dejtonske pregovore. Ključni učesnici – tadašnji državni sekretar Voren Kristofer, arhitekta Dejtona Ričard Holbruk i ambasador Kristofer Hil – rukopis su pregledali i odobrili.

Osim opširne analize i prikaza toka pregovora jedan od najinteresantnijih dijelova te studije je onaj u kojem su opisani profili glavnih "balkanskih" pregovarača.

Tuđmana su opisivali kao bivšeg generala jugoslavenske vojske zanesenog vojnim pobjedama, sklonog grandioznim idejama o podjeli BiH i povlačenju granica između Istoka i Zapada, kao i da mu je bošnjačko-hrvatska Federacija "težak krst koji treba ponijeti". Bojeći se da bi mogao da ugrozi mirovni plan, uporedili su ga sa Crvenom Kraljicom iz "Alise u zemlji čuda". Smatrali su da njegovi stavovi nisu stavovi hrvatske vlade, prenio je "Večernji list" u svom prikazu pomenute knjige na 25. godišnjicu Dejtona.

Miloševića, kojeg su smatrali najodgovornijim za krvoproliće na Balkanu, opisali su kao "balkansku verziju sirijskog Asada – oštrog, neumoljivog pregovarača i nemilosrdnog diktatora nesklonog kompromisima, ali spremnog na sveobuhvatan mir u regiionu". Okarakterisali su ga kao "kockara, vođu koji očajnički želi dogovor", ali i kao "lukavog trgovca tepisima". Iako sklon inaćenju, bio je lukaviji i realniji od većine srpskih vođa. Ostavljao je utisak šarmantne osobe, ali su smatrali da razumije jedino jezik sile. Zato je pregovaračka taktika bila - poigravati se sa njegovim predrasudama, strahovima i osjećajima, a "glavna je bila njegova mržnja prema Tuđmanu i Karadžiću, koje je smatrao daleko inferiornijima od sebe". Nije im promaknula ni njegova sklonost alkoholu.

Izetbegovića su opisivali kao nerealnog, nepopustljivog i nepraktičnog. Interno su ga zvali Izi (Izzy). "Izi je devet godina svog života proveo u zatvoru", napisao je Holbruk državnom sekretaru Kristoferu, "on nema razumijevanja za ekonomski razvoj ili modernizaciju, niti ga to zanima. Pokazuje nevjerojatno malo razumijevanja za patnju koju je njegov narod pretrpio, njemu su Bosanci apstrakcija, a ne nekoliko miliona ljudi koji većinom žele mir".

Najveći problem u Dejtonu bili su, očekivano, karte – pregovori o teritorijalnom razgraničenju. "Do tada su ti ljudi bili prilično srdačni jedni prema drugima, ali pogled na karte ih je izluđivao", svjedočio je Holbruk. Srpsko-bošnjački pregovori podsjećali su američki tim na scenu iz filma "Kum" – na jednoj strani bili su "don Slobo i izolovani bosanski Srbi“, a na drugoj "don Izi i Federacija". U jednom bi trenutku vrištali jedni na druge, a nekoliko minuta poslije mogli su se vidjeti kako se smješkaju i zajedno šale.

(Mondo)