Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Halil Lagumdžija izjavio je danas da se, šta god da odluči Narodna skupština Republike Srpska o formiranju VSTS-a Srpske, može smatrati "samo inicijativom za rješenje pitanja u Parlamentarnoj skupštini BiH".
Lagumdžija je pojasnio da ne postoji mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH o nekom zakonu sve do momenta dok on ne stupi na snagu i počne da se primjenjuje.
"Narodna skupština Republike Srpske je donijela te zaključke koji nisu objavljeni. Pravna priroda zaključaka, i kad su objavljeni, ne omogućava podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH koji bi to mogao ocijeniti", rekao je Lagumdžija.
On je dodao da postoji jedna mogućnost - zahtjev za rješavanje ustavno-pravnog spora i da bi o tome, ako bude podnijet, mogao odlučivati Ustavni sud BiH.
Lagumdžija je na konferenciji za novinare rekao da nema informaciju da li su neki od ovlaštenih predlagača podnijeli takav zahtjev.
"Da je podnijet, mislim da bih to znao", rekao je Lagumdžija.
Lagumdžija je rekao i da su predstavnici te institucije imali više sastanaka sa Kristijanom Šmitom, predstavnicima britanske, američke i još nekih ambasada, te da su tom prilikom prenijli da bi "urušavanje VSTS-a predstavljalo potpuno zaustavljanje evropskog puta BiH".
Prema nacrtu zakona o kome se raspravlja u Narodnoj skupštini predviđa se osnivanje visokog sudskog i tužilačkog savjeta koje preuzima nadležnosti u biranju sudija i tužilaca u sudovima u Republici Srpskoj.
Nacrtom zakona predviđeno da će početi da se primjenjuje godinu dana nakon usvajanja, jer je toliko vremeno potrebno za formiranje VSTS-a RS.
Prema predloženom nacrtu, VSTS RS treba da ima 11 članova od čega se četiri biraju iz reda sudija, četiri iz reda tužilaca u Srpskoj, a po jednog člana bira Vlada, Narodna skupština i Advokatska komora Srpske.
"Sastav savjeta u pravilu odražava sastav naroda BiH i polnu zastupljenost u BiH", predviđa Nacrt zakona u kojem se navodi i da je prije uspostavljanja VSTS BiH postojao VSTS RS koji je ukinut nametnutim zakonom OHR iz 2002. godine.
Opozicija je kritikovala nacrt i najavila da ga neće podržati. Žestoke optužbe prema vlasti u RS zbog nacrta ovog zakona stigle su iz OHR-a i Ambasade SAD, te Evropske komisije.