Politika

Dodik o optužbama da je posebna sjednica banalna: "Nema male i velike teme"

Autor Brankica Spasenić

Dodik je na kritike opozicije da odlukama Predsjedništva, koje su donesene bez konsenzusa, nije ugrožen vitalni nacionalni interes i da ovo nije zaslužilo posebnu sjednicu NSRS, odgovorio da ne postoje "velike i male teme" i da je posebna sjednica bila potrebna.

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je, uvodnom obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, govorio o razlozima zbog kojih je pet odluka, usvojenih na 25. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 31. marta 2022., proglasio veoma štetnim po vitalne interese RS i pozvao narodne poslanike da ga podrže dvotrećinskom većinom.

Poručio je da se u Predsjedništvu BiH rukovodi interesima Srpske, i traži puno uvažanje institucija RS i zaštitu njenih prava.

„Ona su trajna i definitivna i ne mogu da budu zaobiđena. Nema male ili velike teme“, rekao je Dodik.

Na dnevnom redu ove posebne sjednice NSRS je saradnja Centralne izborne komisije BiH (CIK) sa OEBS-om i Državnom izbornom kancelarijom Mađarske, kao i učešće BiH u međunarodnim istraživanjima o obrazovanju.

„Nije sporan OEBS nego da CIK BiH, na ovaj način izabran, nema legitmitet i nisam htio da podržim mogućnost da oni sa bilo kim prave sporazume i time dovode u pitanje legimitet cijelog izbornog procesa“, kazao je Dodik.

Naveo je kako izbore u BiH „sprovode članovi CIK čijim su imenovanjem drastično prekršene odredbe Izbornog zakona BiH i poslovnika o proceduri provođenja javne konkurencije i imenovanja članova Centralne izborne komisije BiH“.

Ocijenio je da su prilikom imenovanja članova CIК-a direktno prekršeni članovi Izbornog zakona kojima je predviđeno da se za člana CIК-a ne može imenovati lice koje je član najvišeg izvršno-političkog organa stranke ili koje je bilo kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti, kao i da je predviđeno da se može imenovati lice koje je pravni stručnjak sa iskustvom u provođenju izbora, te koje nije obavljalo dužnost u organima stranke ili je na bilo koji drugi način povezano sa strankom.

„Iz pomenutih članova Izbornog zakona jasno proizilazi da su članovi CIК-a imenovani suprotno ovom zakonu jer su bili kandidati na izborima, imaju usku povezanost sa strankama i političkim liderima, a takođe ne posjeduju iskustvo u provođenju izbora što je uslov za njihovo imenovanje“, dodao je.

Što se tiče drugog seta odluka, istraživanja u obrazovanju, odnosno ocjenjivanja pismenosti učenika u BiH u blasti informatike i matematike, Dodik je rekao da je nadležnost nad obrazovanjem na entitetskom nivou, da on, niti institucije u RS, ne vide ništa sporno da se vrši provjeravanje znanja u školama, ali da se to mora raditi u skladu sa Ustavom i zakonima.

„Nisu ispoštovane nadležnosti ni sugestije institucija iz RS koje se bave obrazovanjem. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, kao nadležna institucija za obrazovanje dostavilo je svoje mišljenje u kome se navodi da podržava uključivanja u međunarodne obrazovne projekte pod uslovom da se rezultati testiranja različitih istraživanja daju za RS pojedinačno“, rekao je Dodik.

Poručio je i da, sagledavajući činjenice i mišljenja relevantnih institucija, smatra da učešće u ovim programima i testiranjima nema svrhu jer neće donijeti konkretne benefite koje nastavni proces može osjetiti.

„Samo bismo se izlagali nepotrebnom finansijskom trošku za koji ne bismo dobili nikakav konkretan rezultat“, rekao je Dodik.

Šaf Kluba poslanika SDS-a Miladin Stanić je na početku rasprave rekao da je „ne vidi da je u ovim odlukama ugrožen vitalni interes Republike Srpske“.

„SDS ne može podržati ovako licemjerno održavanje posebne sjednice, gdje će se raspravljati o ovako banalnim stvarima. Svaki put kada stvarno bude ugrožen vitalni interes, mi ćemo to podržati“, istakao je Stanić.