Politika

Komšić uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH, osporava konstitutivnost naroda i naziva ih "konstituentima"

Autor Željko Svitlica

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti niza odredbi Ustava Federacije BiH i Ustava Republike Srpske, potvrđeno je iz njegovog Kabineta, prenosi FENA.

Izvor: FENA Hazim Aljović

"Zahtjevom se od Ustavnog suda BiH traži da proglasi neustavnim odredbe koje isključivo konstituentnim (konstitutivnim) narodima daju mogućnost da u okviru Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS, kao vitalni interes proglase sve što žele i na taj način blokiraju sve zakonodavne postupke", prenosi Fena.

Iz Komšićevog kabineta kažu da ne mogu samo "konstituentni narodi" (izraz koji Komšićev kabinet koristi umjesto ''konstitutivni'' tvrdeći da je to doslovan prevod iz Dejtonskog sporazuma, prim. ur.)  biti adekvatno zastupljeni u izvršnim i pravosudnim organima vlasti, uticati na ustavne amandmane, a time i ustavne reforme, odlučivati kada je u pitanju organizacija organa javne vlasti, te da jedino oni odlučuju o sistemu javnog informisanja, kao i to da ne mogu samo "konstituentni narodi" imati mogućnost da svako pitanje proglase vitalnim nacionalnim interesom.

Smatraju i da je to diskriminatoran način u kojem pripadnici manjina i građana Bosne i Hercegovine nemaju nikakva prava u tom procesu.

"Prema sadašnjim rješenjima, nečija etnička pripadnost je važnija od sposobnosti, obrazovanja, znanja i vještina. Zar je moguće da se u državi BiH, neko ko se izjašnjava kao Bosanac i/ili Hercegovac smatra manjinom u svojoj državi. I to nije slučaj samo sa građanima i pripadnicima Ostalih, jer svaka osoba u ovoj državi mora imati jednaka prava što je temelj svake demokratije. Sve drugo je segregacija i diskriminacija, koja u konačnici rezultira autokratijom kao metodom obnašanja vlasti", navode iz Komšićevog kabineta.

Zahtjevom se traži da se utvrdi i da su "odredbe kojim se svaka odluka ili zakon moraju usvojiti u oba parlamentarna doma, Predstavničkog i Domu naroda u istovjetnom tekstu, nespojive s principom demokratije, obavezom primjene principa međunarodnog prava, zabranom diskriminacije i zaštitom ljudskih prava uopšte", a koji su sastavni dio Ustava BiH.

Upozoravaju da je takav sistem neodrživ, te da dovodi do daljnjih podjela u društvu, a od BiH pravi državu u kojoj ne postoji potpuna demokratija jer su svi koji nisu "konstituentni narodi", u podređenom položaju.

"Predstavnike u Predstavnički dom biraju građani na slobodnim izborima, dok delegate u Dom naroda ili Vijeće naroda imenuju političke stranke u okviru političkog dogovora i ti gornji domovi vrše udar na temeljnu demokratiju jer ne predstavljaju legitimnu volju glasača, što mora biti promijenjeno", smatraju u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Konstituentnost

Iz Komšićevog kabineta već par godina tvrde da Bošnjaci, Hrvati i Srbi nisu konstitutivni narodi po Ustavu BiH, nego "konstituenti", skupa s Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine.

Tvrdnja se zasniva na tome da se izraz "constituent peoples" (iz Dejtonskog sporazuma) ne prevodi kao konstitutivni narodi, već znači konstituentni - dijelovi cjeline.

Konstitutivni narod jedan je od više naroda ili nacija koji dijele zajedničku teritorijalnu cjelinu jedne države. U BiH u oba entiteta; srpski, hrvatski i bošnjački narod su konstitutivni, to jest imaju jednaka prava.

(Fena/Mondo)