Premijer Hrvatske Andrej Plenković je, nakon zajedničke sjednice Vlade i Savjeta ministara BiH, rekao da su Hrvatska i BiH dosegle robnu razmjenu od četiri milijarde evra što svjedoči o intenzivnim odnosima dvije zemlje.
Zadovoljan je ekonomskom saradnjom te je najavio da će Hrvatska sljedeće godine biti država partner ekonomskog sajma u Mostaru. Obećao je i poboljšanje infrastrukture kojom su povezane dvije zemlje. Na sjednici je razmatrano pitanje plinovoda "Južna interkonekcija".
"Od posebnog interesa je naravno vrlo važan projekat Južne interkonekcije. Hrvatska je LNG terminalnom dobila strateški regionalni značaj. Želimo investirati u plinovode koji bi išli prema Bosni i Hercegovini čime bismo pomogli plinifikaciji Bosne i Hercegovine", ukazao je Plenković.
Teme razgovora bile su, kako je naveo, i pitanje sukcesije imovine i prava država bivše Jugoslavije, kao i moguća izgradnja aerodroma u Trebinju. Prema njegovim riječima, ne postoji tema o kojoj danas nisu raspravljali.
Pitanje Trgovske gore
Premijer Hrvatske je govoreći o planu Hrvatske da odlaže nuklearni otpad iz Nuklearne elektrane Krško na granici kod Bosne i Hercegovine (Trgovska gora), uvjeravao da ne postoji nikakva opasnost. Dva puta je naglasio da je riječ o nisko i srednje radioaktivnom otpadu.
"Prvo, riječ je o lokaciji na Banovini, dva kilometra je od bh. granice, na brdovitom i nenaseljenom području. To je nisko i srednje radioaktivni otpad koji vrlo malo zrači. Ponavljam, Čerkezovac nije predviđen za odlaganje korištenog nuklearnog otpada koji je visoko radioaktivni otpad", tvrdi.
Plenković je pojasnio da bi se koristila tehnologija "koja se koristi i u drugim državama za nuklearni otpad".
"Nama nije poznato da se u tim državama sa takvim skladištima desio incident i skladište bi bilo seizmički otporno. Onemogućilo bi se zagađenje podzemnih voda. Riječ je o otpadu u čvrstom stanju, a ne u tekućem ili plinovitom stanju. Primijenili bi se najviši standardi", rekao je.
Nastojeći argumentovati tvrdnje, iskoristio se, kako je i sam kazao, slikovitim objašnjenjem.
"Na slikovit način da još jednom odagnamo strahove, htio bih izložiti sljedeći argument. Kada bi neko stajao 365 dana 24 sata ispred zida odlagališta ne bi primio nikakvo zračenje. Bio bi znatno manje ozračen od zračenja tokom leta iz Evrope u Ameriku. Vrlo je važno znati ove fakte. Hrvatska nema interes da ugrozi ni sebe, ni prijateljsku Bosnu i Hercegovinu", konstatovao je.
Na novinarsko pitanje, zašto se namjerava odlagalište tog otpada graditi blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom ako to nije toliko opasno, odgovorio je da je to autonomni izbor Hrvatske te je ponovio da je riječ o otpadu sa niskom i srednjom radioaktivnosti.
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH nakon sjednice rekla je da su otvorena sva pitanja koja su bila od interesa za Hrvatsku i BiH te da je doneseno niz zaključaka čijom realizacijom će dobiti obje zemlje.
"Osnažili smo i afirmisali evropski put BiH jačajući saradnju na evropskom duhu i pospješili saradnju", rekla je Krišto.
Ona je kao važne teme istakla da je kroz sprovođenje ugovora o evropskom partnerstvu intenzivirana saradnja u procesu integracija što će svakako doći dobro Bosni i Hercegovini, a data je podrška za nekoliko infrastrukturnih projekata kao što su mostovi preko rijeke Save te projekti izgradnje autoputa Glamočani Banjaluka – granica Republike Hrvatske (Kamensko) itd..
"Razgovarali smo i o problemima odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Čerkezovac Trgovska gora, aerodromu Trebinje", rekla je Krišto dodajući da je dogovoreno da svako u okviru svojih nadležnosti radi na pitanjima o kojima se govorili.
Ona je rekla da je iskustvo Hrvatske dragocjeno kada je riječ o pristupanju EU te da je BiH fokusirana na taj proces jer o tom pitanju postoji institucionalni i politički stav.
"Sada imamo institucionalne pretpostavke za to i da uradimo stvari koje su potrebne, prije svega za nas, a onda i za ispunjavanje 14 prioriteta Evropske komisije. Moramo poštovati svoje nadležnosti i dogovarati se o evropskom putu i od velike koristi nam je pomoć naših prijatelja iz Evropske unije", rekla je Krišto ističući da postoji i sporazum između BiH i Hrvatske o pomoći na evropskom putu.
Govoreći o planu Hrvatske o skladištenju nukelaranog otpada, Krišto je rekla da sama namjera da se na ovu sjednicu stave takve stvari, govori o "spremnosti da se o tome razgovara" te da stručni timovi nastave saradnju na tome.
Kada je riječ o reformi Izbornog zakona u BiH, Krišto je rekla da na zajedničkoj sjednici nije bilo govora o tome te da je to pitanje i obaveza političkih predstavnika u BiH te da je to pitanje koje svakako opterećuje rad institucija BiH.
"Mi i danas imamo to da jedan narod drugom bira predstavnike. To su pitanja koja trebamo u BiH riješiti kao prioritetna kako bi napravili iskorak na drugim pitanjima kao što su vladavina prava i socijalne reforme", rekla je Krišto podsjećajući da je parlamentarna većina se obavezala da će u roku od šest mjeseci napraviti ograničene izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.
(Kliks/Nezavisne novine)