Politika

Šta sa donacijama iz Srbije? Zakonu o “stranim agentima” RS se protive i “liberalna” i “tradicionalna” udruženja

Autor Brankica Spasenić

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija naći će se pred poslanicima NSRS na sjednici koja počinje 22. maja, a još od kada se pojavio u formi nacrta izaziva stalne kritike i polemike.

Izvor: Shutterstock

Karakteristično je da se ovom zakonu protive i “liberalna” i “tradicionalna” udruženja i traže njegovo povlačenje iz dalje procedure. Dok prvi ocjenjuju da je ovo nastavak aktivnosti na suzbijanju slobode izražavanja i udruživanja u RS kao i stigmatizacije onih koji kritikuju vlast u RS, drugi navode da će “rodoljubiva i patriotska udruženja, u slučaju da se finansiraju iz Srbije kao matice, biti smatrani agentima stranog uticaja”.

“S obzirom da imamo zajedničku tradiciju, vjeru, jezik i kulturu, organizacije koje bi se finansirale iz Srbije, trebale bi biti izuzete od ovog zakona, odnosno ne bi se trebale smatrati agentima stranog uticaja”, navode u primjedbama iz UG Srbsko sabranje Baštionik i Konzervativni klub.

Povlačenje zakona iz procedure zatražilo je i UG Roditelji za prava djece. Oni ocjenjuju da termin neprofitna organizacija nije dovoljno jasno definisan, kao i da je zabrana političkog djelovanja već propisana u Zakonu o udruženjima i fondacijama RS, a da je zabrana političke aktivnosti direktno suprotna Ustavu RS.

“Neprofitne organizacije koje se finansiraju iz inostranih izvora, a koje su istovremeno povezane sa najosjetljivijim kategorijama – maloljetnicima i dalje će moći vršiti uticaj u oblasti nauke i kulture iako svjedočimo ogromnom uticaju raznih nevladinih organizacija u obrazovnom sistemu koje propagiraju ideologije suprotne našem pravnom sistemu i sistemu vrijednosti utemeljenom na vjeri, kulturi i običajima”, navode u primjedbama iz spomenutog udruženja.

Povlačenje zakona iz dalje procedure zatražila su i brojna druga udruženja, kao što su Centar za ljudska prava koje ističe da je on protivan ustavu, zakonima i da je diskriminatoran, TI BiH uz ocjenu da je nepotreban i da je cilj uspostavljanje kontrole nad neprofitnim organizacijama, Kuća ljudskih prava koji ističu da je postojećim Zakonom o udruženjima i fondacijama RS već propisana većina odredbi…

Nacrt ovog zakona usvojen je na Narodnoj skupštini u setempbru 2023. godine, nakon čega je organizovana javna rasprava.

Prijedlog zakona je, u odnosu na nacrt, pretprio određene izmjene.

Dodat je novi stav koji propisuje šta se smatra agentom stranog uticaja na način da se agentom stranog uticaja smatra neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.

Precizirano je i da se političkom aktivnosti označava svaka aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima RS u institucijama BiH u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa RS.

Iz nacrta je brisan dio koji je propisivao da se političkom aktivnosti smatra i usvajanje ili izmjena propisa, a kako bi se izbjegla mogućnost tumačenja da se neprofitnim organizacijama ovim zakonom zabranjuje učestvovanje u postupku usvajanja ili izmjena propisa.

Nadalje, dodato je da se političkim djelovanjem neće smatrati ni djelovanje u okviru ustavom zagarantovanih prava i sloboda.

Izmijenjen je još jedan član zakona koji definiše da se u Registar neće unositi neprofitne organizacije koje su do dana primjene zakona primale finansijska sredstva ili drugu vrstu pomoći od stranog subjekta, ako od momenta početka primjene zakona tu pomoć više ne primaju.

(MONDO)