Ustavni sud BiH je saopštio da je danas privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17. jula pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
Donošenje privremene mjere dio je zahtjeva za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske koji je Ustavnom sudu BiH podnio zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.
Izborni zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske 19. aprila, a stupio je na pravnu snagu 17. jula.
Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio "očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona Republike Srpske".
Iz Ustavnog suda navode da se odredbama ovog zakona regulišu pitanja koja su, kako navode, već regulisana Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji Srpske daju nadležnosti koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona BiH.
U okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud je zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito regulisanje iste oblasti na različitim nivoima vlasti u BiH.
Ustavni sud smatra da postoje valjane sumnje da bi "osporeni zakon mogao da naruši ustavni poredak i političku stabilnost BiH", što je, kako ističu, u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje "dokazive tvrdnje" za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao jednog od uslova da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru.
Osim toga, razmatrajući uslov "hitnosti" donošenja privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja koje je ključno za obezbjeđenje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana.
"Stoga bi implementacija Izbornog zakona Republike Srpske ozbiljno podrivala ulogu CIK-a BiH. I sama mogućnost organizovanja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava", navode iz Ustavnog suda.
Zadržavanje takve pravne situacije, dodaje se u saopštenju, "narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir zemlje, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću".
Ustavni sud navodi da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.