Nekadašnji lider Liberalnih demokrata, kasnije visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun u pismima upućenim tadašnjem premijeru Velike Britanije Džonu Mejdžoru više puta je BiH nazvao "Muslimanska domovina".
U tim pismima Ešdaun nije spomenuo nijedan logor i zatvor u kojem su držani i ubijani Srbi, te je vršio pritisak da Britanija reaguje zbog zatvora, etničkog čišćenja i izbjegličkih kampova u Republici Srpskoj, navodi se u dokumentima Nacionalnog britanskog arhiva, sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koji su objavljeni prošle godine kao dio paketa koji pripadaju korespondenciji tadašnjeg premijera Mejdžora pod nazivom "Korespondencija sa liderom liberalnih demokrata".
Prema ovim dokumentima, koje je objavio ATV, tokom posjete Republici Srpskoj, u avgustu 1992. godine Ešdaun je napravio kompletan izvještaj o sarajevskom ratištu, o onome što je vidio na koridoru, o tenkovima, avionima i raketama koje posjeduje Vojska Republike Srpske, kao i o zatvorima i izbjegličkim kampovima na Manjači i Prijedoru.
Nakon te posjete poslao je pismo Radovanu Karadžiću, tadašnjem predsjedniku Republike Srpske, u kojem je naveo da je obišao zatvore na Manjače, u Omarskoj i Trnopolju, te da se, na osnovu onoga što je vidio, oni ne mogu nazivati koncentracionim logorima.
"Zadovoljan sam što vidim da komandir u kampu poštuje načela Ženevske konvencije, koliko god mu finansije dozvoljavaju. Hrana je slaba, a lijekovi nisu adekvatni. Cijenim da je razlog za to što je zemlja u cjelini pogođena sankcijama", naveo je Ešdaun u pismu.
On se osvrnuo i na priču o koncentracionim kampovima u Srpskoj, gdje je naglasio "da je prema onome što je on vidio, bilo neodgovorno i netačno nazvati te kampove koncentracionim".
Dva mjeseca nakon toga, u pismu tadašnjem premijeru Velike Britanije on je naveo da su Srbi svojim avionima napali civilne ciljeve i to kasetnim bombama britanske proizvodnje, kao i da su spremni da se usprotive Rezoliciji UN-a, čak i pod prijetnjama američkom avijacijom.
U tim pismima nije spomenuo nijedan logor i zatvor u kojem su držani i ubijani Srbi, te je vršio pritisak da Britanija reaguje zbog zatvora, etničkog čišćenja i izbjegličkih kampova u Republici Srpskoj.
Ešdaun u pismu upućenom premijeru 3. aprila 1993. godine piše da je samo pitanje vremena kada će Srbi "pregaziti" Srebrenicu i njenih 60.000 stanovnika muslimanske vjeroispovjesti, čime će izgubiti podršku za provođenje Vens-Ovenovog plana.
Taj plan je predviđao decentralizovanu BiH podijeljenu u deset pokrajina, koje bi imale nadležnosti nad unutrašnjim poslovima i obrazovanjem, a bile bi formirane po etničkom principu, dok bi glavni grad Sarajevo bio demilitarizovani distrikt sa sjedištem centralne vlade.
Samo jedanaest dana kasnije, Ešdaun piše kako žali što Britanija nije spremna da preduzme akciju da zaštiti pad Srebrenice i njenih 40.000 muslimana u srpske ruke. U tom pismu podržao je ojačavanje i strože provođenje sankcija.
ATV podsjeća da je prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u opštini Srebrenica živjelo 36.666 stanovnika, od čega 27.572 (75,19 odsto) muslimana.