Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je večeras da će u ovoj godini biti usvojen zakon o porezu na dodatnu vrijednost i to u formi koja će najviše pomoći privredi.
Tegeltija je naglasio da upravo privrednici imaju najveći broj primjedbi na zakonsko rješenje, te da će o tome kolika će biti stopa PDV-a biti odlučeno u zajedničkim razgovorima sa ključnim akterima.
"Ništa nije teško niti neizvodivo. Ključna riječ na kojoj ću insistirati jeste da postignemo konsenzus oko svih pitanja. Ono što je meni iznenađujuće jeste da postoji mali stepen saglasnosti i spremnosti na dijalog oko diferencirane stope i povećanja PDV-a", rekao je Tegeltija za Federalnu televiziju.
Predsjedvajući Savjeta minstara ukazao je da ukoliko se samo izgovori jedna rečenica u pravcu povećanja stope PDV-a, raznorazni ekonomski analitičari i mediji reaguju potpuno subjektivno po tom pitanju, ne želeći da čuju drugu stranu.
"Najveći problem poslove zajednice jeste vezan za pitanje pomjeranje roka plaćanja PDV-a. To se ne može napraviti jednokratno s obzirom na probleme koje bi to stvorilo budžetima na svim nivoima vlasti", pojasnio je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da je većim dijelom usaglašen način na koji će se to pitanje riješiti.
Kada je riječ o visina stope PDV-a, odnosno iznosu ukupnih sredstava koji treba da se prikupi po osnovu indirektnih poreza, Tegeltija ističe da ne postoji realna potreba za povećanje stope, ali da i to pitanje treba "staviti na sto" ukoliko se želi razgovarati o rješenjima.
On je pojasnio da je jedna od mogućnosti da bude uvedena diferencirana stopa PDV-a, te da se država odrekne dijela prihoda za najvažnije proizvode poput osnovnih životnih namirnica, dječije hrane, bebi opreme.
"Ali, moramo da znamo kako ćemo nadomjestiti gubitak dijela prihoda. Ono što je za poslovnu zajednicu vrlo važno, ali i mene lično, jeste pitanje kako stvoriti pretpostavke za povećanje plata zaposlenih u privatnom sektoru", rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, postoji prijedlog rješenja prema kojem bi se smanjila stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje čime bi se smanjila zbirna stopa poreza i doprinosa.
"Taj višak prihoda koji su preostali bi se preusmjerio direktno na plate. Ali moramo da znamo da se fondovi socijalne sigurnosti ne mogu odreći tog dijela prihoda. To su sve moguća rješenja, ali kada se usaglasimo donijećemo konačnu odluku", napomenuo je Tegeltija.
On je naglasio da se sasvim sigurno neće dogoditi povećanje stope PDV-a samo da bi budžeti imali više sredstava, pojašnjavajući da bi do povećanja moglo doći samo u slučaju jasno definisne namjere upotrebe tih sredstava.
"Pristalica sam viđenja poslovne zajednice da je neophodno da se stvori prostor za povećanje plata u privredi, jer mislim da je to jedan od osnovnih uslova da bi se smanjio odlazak građana iz BiH. Svako drugo pitanje će biti stvar konsenzusa", dodao je Tegeltija.
Govoreći o izgradnji auto-puta Sarajevo-Beograd, Tegeltija je istakao da BiH kasni na tom projektu, pogotovo u odnosu na Srbiju.
"Nismo uradili sve ono što smo mogli u prethodnom vremenskom periodu, a razlog je i što nije bio formiran Savjet ministara", rekao je Tegeltija i dodao da su preduzeti koraci vezani za ratifikaciju sporazuma o izgradnji tog auto-puta, što su ujedno i prvi koraci koje je BiH napravila.
Prema njegovim riječima, sada je mnogo posla pred entitetskim ministarstvima saobraćaja, koja prvo treba da definišu trasu auto-puta Sarajevo-Beograd, zatim izvođače, te izvore finansiranja.
"Ukoliko se opredijele za model koji je izabrala Srbija, onda bi po meni to bio vrlo efikasan način da se gradi auto-put Sarajevo-Beograd. On je započet sa srbijanske strane", naglasio je Tegeltija, te dodao da je dobro što se gradi most između BiH i Srbije, jer će on ubrzati saobraćaj, a takođe je potreban svima.
Uskoro imenovanje Božovića, do ponedjeljka novi prijedlog SP-a
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je siguran da će u vrlo kratkom vremenu biti potvrđeno imenovanje Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice, a da do ponedjeljka, 10. februara, očekuje da SP dostavi novi prijedlog za zamjenika ministra bezbjednosti.
"Kada je riječ o izboru ministra za ljudska prava i izbjeglice, sve što se tiče mene ja sam završio, sve što je bio dio dogovora sa predstavnicima političkih partija koje su dio većine ja sam uradio", rekao je Tegeltija.
Navodeći da je i Božović uradio svoj dio obaveza, Tegeltija je konstatovao da potvrđivanje imenovanja ministra za ljudska prava i izbjeglice više nije ni do njega ni do kandidata za ovu poziciju.
Kada je u pitanju izbor zamjenika ministra bezbjednosti, predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je prihvatio da SP redefiniše svoj prijedlog.
"Ponedjeljak je krajnji rok kada očekujem da SP dostavi svoj drugi prijedlog za zamjenika ministra bezbjednosti", rekao je Tegeltija.
Govoreći o imenovanjima u institucijama i agencijama BiH, Tegeltija je podsjetio da se radi o 36 ključnih funkcija koje imenuje Savjet ministara, koje su ravnomjerno raspoređene na tri konstitutivna naroda.
"Mnogima su istekli mandati i sprovedene su procedure izbora, ali nisu dovedene do kraja", precizirao je Tegeltija, konstatujući da nije dobro da institucije vode ljudi praktično bez rješenja.
Prema njegovim riječima, dogovor je da političke partije koje čine većinu u Savjetu ministara zajedno sjednu i prođu kroz podjelu funkcija.
"Što se mene tiče, ja nemam problem - kada se postigne politički konsenzus onda ćemo sprovesti redovne procedure imenovanja", rekao je Tegeltija i istakao da bi volio da zajednički budu imenovani čelni ljudi svih bezbjednosnih agencija u BiH.
Na pitanje hoće li SNSD podržati ponovno imenovanje za direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije Osmana Mehmedagića, Tegeltija je poručio da će se SNSD u Savjetu ministara i zajedničkim institucijama uvijek ponašati principijelno, onako kako je dogovoreno sa političkim partijama sa kojima čini većinu.
"A dogovorili smo se da niko od političkih partnera neće uslovljavati izbor drugom političkom subjektu", rekao je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je dodao da očekuje da prijedlog za pozicije, koje su politički usaglašene da pripadaju Bošnjacima, dođe od Bakira Izetbegovića, da hrvatske pozicije imaju saglasnost lidera HDZ BiH Dragana Čovića, a da imena za srpske pozicije predloži lider SNSD-a Milorad Dodik.
Ne govoreći o pojedinačnim rješenjima, Tegeltija je poručio da podršku SNSD-a neće dobiti niko ko ne ispunjava uslove ili eventualno ima problem sa sudom za ratne zločine ili nešsto slično.
"Oni kandidati koji su prijedlog drugih političkih partija i ispunjavaju uslove treba i imaće podršku SNSD-a, kao što je SNSD očekivao da se tako odnosi prema našem kandidatu za ministra za ljudska prava i izbjeglice", zaključio je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je i ovom prilikom ponovio da dokument pod nazivom ANP ne postoji i da je Predsjedništvo BiH usvojilo Program reformi, koji je dostavljen u Brisel.
"U Programu reformi definisane su obaveze koje stoje pred Savjetom ministara i vladama entiteta. Siguran sam da će svi oni koji su zaduženi ispunjavati svoj dio obaveza", istakao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, Savjet ministara će sa puno pažnje i sa punom odgovornošću ispunjavati svoj dio obaveza u vezi za Programom reformi.
"Što se tiče Savjeta ministara, mi imamo Program reformi, tamo su definisane naše obaveze. Zajedno sa onim drugima koji imaju svoje obaveze radićemo na njihovoj realizaciji", rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da su se mnogi u BiH previše bavili prejudiciranjem šta će biti sa EU, umjesto da su se bavili svojim obavezama u procesu pridruživanja EU.
"Dobro je što u porukama koje stižu iz EU vrata Unije nisu zatvorena za BiH, to je dobro jer je pristupanje EU jedno od pitanja o kojem postoji najviši stepen konsenzusa među građanima u BiH", naglasio je Tegeltija.
On je rekao da je Savjet ministara jako posvećen ispunjavanju obaveza koje je EU postavila pred BiH i da u tome intenzivno radi sa vladama entiteta, kao i kantona.
Tegeltija smatra da BiH može do konferencije u Zagrebu ispuniti nekoliko važnih mjera koje bi pokazale da je BiH kredibilan partner EU u procesu pridruživanja.
Ističući da nije od onih koji najavljuju kandidatski status, Tegeltija je poručio da je za to da BiH ispuni svoje obaveze kako bi dobila status kandidata.
"Za mene će kandidatski status biti nagrada za ono što radimo u BiH", zaključio je predsjedavajući Savjeta ministara.
Kada je riječ o jučerašnjem sastanku sa ambasadorom Turske Haldunom Kočom, Tegeltija je ponovio da odnose ove dvije zemlje karakteriše jako dobra saradnja, pogotovo u oblastima ekonomskog života, te naglasio da postoji dovoljno prostora kako bi se unaprijedio, prije svega izvoz iz BiH u Tursku.