Politika

Istražujemo: Da li će u oktobru biti izbora u BiH?

Autori mondo.ba Bojana Živanić

Ukoliko Izborni zakon BiH ostane nepromijenjen, Centralna izborna komisija BiH (CIK) ima obavezu da najkasnije do 7. maja raspiše lokalne izbore.

Izbori, glasanje
Izvor: Guliver/Getty images/iStock/Sergey Tinyakov

Pojašnjenja radi, prema Izbornom zakonu BIH CIK je obavezan da raspiše izbore najmanje 150 dana prije dana održavanja izbora, a s obzirom na to da je datum održavanja  Lokalnih izbora u BiH 4. oktobar ove godine, krajnji datum za njihovo raspisivanje je, prema važećem zakonu, 7. maj.

Politički analitičar i bivši član CIK-a BiH, Vehid Šehić smatra da ne postoji ni jedan racionalan razlog da lokalni izbori u BiH ne budu održani u oktobru.

"Prema Izbornom zakonu BiH CiK mora raspisati lokalne izbore 2020. godine 150 dana prije od dana održavanja izbora pošto će se izbori održati u prvoj nedjelji u oktobru, a to je 4. oktobra oni do sedmog maja moraju donijeti tu odluku i onda krenuti sa svim onim radnjama koje su propisane Izbornim zakonom BiH i provedbenim aktima CIK-a“, rekao je Šehić, te dodao da bi se nešto moralo mijenjati u Izbornom zakonu BiH, ali da smatra da s obzirom na raspoloženje velikog broja stranaka da izbori održe 4.oktobra, do te izmjene neće doći.

Kako je naveo, BiH ima najduži izborni period (period od dana raspisivanja do dana održavanja izbora) u Evropi, te da u drugim državama taj period traje uglavnom od 40 do 60 dana.

"Ne vidim nijedan zdravorasumski razlog zašto izbora ne bi bilo u oktobru. Vidimo da se u Srbiji planiraju izbori krajem juna ili početkom jula, takođe u Hrvatskoj u julu, a ako idemo dalje vidimo da će novembru biti izbori za predsjednika SAD-a, dakle niko ne razmišlja o odlaganju izbora, pa ne vidim razlog zašto bismo mi razmišljali o odlaganju izbora koji će bit održani tek u oktobru“, istakao je Šehić.

Kako je istakao, još uvijek se ne zna šta će se desiti u oktobru, ali pretpostavka je da će biti daleko bolje nego danas, što , kako navodi, govori i sama činjenica o ukidanju mjera.

"Zašto je izborna komisija donijela odluku da se ide sa prijedlogom za dopunu Izbornog zakona, ja to ne znam jer ipak našu sudbinu, kada je u pitanju trenutna zdravstvena sitaucija mogu određivati samo epidemiolozi, tako da ne vidim nijedan racionalani razlog da se ne donese ta odluka, a ona se, prema važećem zakonu mora donijeti.“, kazao je Šehić.

Na pitanje da li možemo očekivati nešto drugačiju predizbornu kampanju u odnosu na one na koje smo navikli, u smislu predizbornih skupova i javnih okupljanja, Šehić je rekao da je o tome još uvijek rano govoriti.

"Izborna kampanja počinje tek 4. septembra, mjesec dana prije dana održavanja izbora, daleko je taj period. Da se razmišlja o tome. Istina, naši su političari naučili da ne poštuju izborni zakon i da predizbornu kampanju vode i van predviđenog roka, ali možda je ovo vrijeme da konačno shvate da predizbornu kampanju mogu voditi samo onako kako je propisano izbornim zakonom“, zaključio je Šehić.

Politički analitičar, Tanja Topić, kazala je da je pitanje izbora, odnosno njihovo raspisivanje postalo novi kamen spoticanja među političkim akterima.

"Vidimo i borbu oko članova CIK-a koji su zamijenjeni novim. Ako će CIK postovati zakonsku obavezu, moraće raspisati lokalne izbore. Međutim, sve je vrlo maglovito posebno uslijed pandemije, jer vidimo da dijelu političkih partija ne odgovara raspisivanje izbora. Naravno, vladajuće partije su za njihovo održavanje, tako da mislim da će politika izglasati varijantu redovnog održavanja izbora u oktobru. Same izmjene izbornog zakona teško je očekivati u našim prilikama jer se koriste za političko ucjenjivanje pa je vrlo teško postići saglasnost te vrste”, navela je Topićeva.

Stavovi među političkim partijama u RS, u pogledu održavanja izbora su oprečni .

Portparol Partije demokratskog progresa (PDP), Anja Petrović, smatra da vrijeme za eventualne izmjene Izbornog zakona u vezi mogućnosti odgađanja izbora ističe, budući da na prijedlog CIK-a zadnju riječ daje Parlament BiH, a, kako kaže,rukovodstvo u ovom mandatu uglavnom ne žuri sa sazivanjem sjednica i bježi od ovakvih tema.

“Ono o čemu sigurno treba ubuduće razmišljati jeste i skraćivanje rokova za raspisivanje izbora, sa sadašnjih 150 na 120 ili 100 dana. U PDP-u se sada ne razmišlja previše o oktobru i izborima, u fokusu nam je prvenstveno trenutna situacija s kojom se svi suočavamo vezano za virus korona i vanredno stanje, za šta se nadamo da će do jeseni biti stabilizovano bar u dovoljnoj mjeri da se život vrati u koliko-toliko normalne tokove. Ali što se PDP-a tiče, spremni za smo izbore i sutra i u oktobru, jer pred glasače izlazimo sa politikama u koje vjerujemo dugoročno, a ne pripremama infrastrukture za malverzacije od izbora do izbora”, naglasila je Petrovićeva.

Portparol Saveza nezavinsnih socijaldemokrata (SNSD), Radovan Kovačević, rekao je da je eventualno odgađanje izbora u ovoj godini nešto o čemu će ova stranka slušati struku.

“Kao što je vlast u RS u kompletnom ovom periodu od izbijanja pandemije i radila i ponašala se u skladu sa preproukama struke, tako će biti i po pitanju izbora. Ako struka bude smatrala da su se stvari pogoršale ili da je potrebno da se izbori ne održe mi ćemo to uvažiti, ali vjerujemo da sve ide u pozitivnom pravcu I da ćemo iz ove borbe izaći kao pobjednici i da će izbori moći da se održe”, rekao je Kovačević .

Dodao je dabez obzira na činjenicu da trenuntno, kako kaže, "imamo sastav izborne komisije bez legitimiteta i bez legaliteta, odnosno izabran nanelegitiman i nelegalan način, kršeći zakon", Kovačević smatra da se Izborni zakon treba poštovati i da treba raspisati izbore.

“Mi smo stranka koja nikad ne bježi od izbora i stranka koja radi u interesu građana i kao takva stranka smo uvijek spremni da provjerimo povjerenje koje uživamo kod građana i vjerujemo da ćemo na sljedećim izborima ostvariti jos bolji rezultat nego na prethodnim, kada smo osvojili vlast u skoro svim lokalnim zajednicama u RS”, naveo je Kovačević.

Šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u NSRS, Miladin Stanić smatra da najprije treba ukinuti vanredno stanje, pa onda raspisati izbore.

"To je uslov svih uslova, da znamo šta nas čeka u tom periodu. Ozbiljne države odlažu izbore a ne zagovaraju ih u ovakvoj situaciji jer ukoliko potraje ovakvo stanje ili ako se ponovi taj neki drugi talas o kojem epidemiolozi pričaju u tom slučaju nema smisla organizovati izbore. Suština izmjene izbornog zakona bi bila da on poprimi svojstva demokratskih izbora, koji će imati osobine date riječi“, kazao je Stanić.