Politika

Hag "gluv" na apele generalovih branilaca: Usmena rasprava o žalbama na presudu Mladiću u utorak

Izvor MONDO/Tanjug

Pred petočlanim žalbenim vijećem Mehanizma za krivične sudove u Hagu u utorak će početi dvodnevna usmena rasprava o žalbama na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Izvor: YouTube/ Al Jazeera Balkans

Mladićevi advokati su nedavno tražili odlaganje ove rasprave zbog lošeg zdravstvenog stanja njihovog branjenika, ali ta molba nije usvojena.

Mladić je u novembru 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, a naredne godine su i tužilaštvo i njegovi branioci podnijeli pisane žalbe na tu presudu.

Usmena razprava o žalbama je odlagana više puta, što zbog Mladićevog lošeg zdravstvenog stanja, što zbog pandemije Covida 19.

S obzirom na mjere povodom epidemije Covida 19, Mehanizam je saopštio da medijima neće biti dozvoljen ulazak u prostorije Mehanizma, ali će im biti omogućeno da putem interneta isprate raspravu koja će se prenositi sa 30 minuta odlaganja.

Žalbeno vijeće može prvostepenu presudu da potvrdi u cijelosti, da je u nekom dijelu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.

Rasprava će početi uvodnim izlaganjem predsjedavajućeg sudije, a potom će riječ dobiti tužilaštvo i odbrana. Planirano je da se održi i u srijedu, a potom će uslijediti vijećanje i glasanje sudija o ovom slučaju.

Mladić je 22. novembra 2017. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja pravila i običaja rata.

Oslobođen je za genocid po jednoj tački optužnice.

Pretresno vijeće Haškog tribunala, koje je naslijedio Mehanizam radi okončanja zaostalih postupaka, u presudi je zaključilo da je Mladić pomenute zločine počinio svojim učešćem u četiri udružena zločinačka poduhvata.

Mehanizam podsjeća da je pretresno vijeće ustanovilo da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije gdje su živjeli bosanski Srbi u Bosni i Hercegovini (BiH) progonom, istrebljenjem, ubistvima, nečovječnim djelima i deportacijom.

Osuđen je i jer je, kako smatraju sudije Haškog tribunala, između 12. maja 1992. i novembra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem širenja terora među civilima u Sarajevu kampanjom snajperskog granatiranja i granatiranja.

Takođe, jer je neposredno prije 11. jula 1995. do najmanje oktobra 1995. godine, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem eliminacije bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim uklanjanjem žena, male djece, kao i nekih starijih muškaraca.

Od 25. maja 1995. do otprilike 24. juna 1995, Mladić je prema ovoj presudi učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem da uzme za taoce osoblje Ujedinjenih nacija raspoređeno u BiH i pritvori ih na strateškim vojnim lokacijama kako bi spriječio vazdušne napade NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Optužnica protiv Mladića podignuta je 24. jula 1995. godine.

Nakon što je bio na slobodi, a kasnije se i skrivao ukupno 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011, a 31. maja 2011. godine je izručen Haškom tribunalu.

Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je saslušano 592 svjedoka.