Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da BiH do ljeta 2021. godine može da dobije kandidatski status, a to svoje viđenje zasniva na stavovima Evropske komisije i drugačijem pogledu prema zapadnom Balkanu, a samim tim i prema BiH.
"Sa druge strane, uspjeli smo da deblokiramo nekoliko teških tema, koje traju već 10 ili 12 godina. Sada su pred nama tehnička zakonska rješenja koja su potrebna svima u BiH i nemaju politički karakter da bi bilo nekih većih prepreka", istakao je Tegeltija.
On je naglasio da je BiH u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo toga uradila od 14 definisanih prioriteta koji se nalaze pred njom.
"Cijeneći okolnosti u kojima radimo, da dugo nismo imali formiranu vlast (na nivou BiH), potom nas je zadesila pandemija virusa korona, smatrali smo da su ta očekivanja od BiH morala biti malo niže postavljena i da bi trebalo da dobijemo kandidatski status", rekao je Tegeltija.
On je ocijenio da očigledno za to sada nije bilo spremnosti Evropske komisije, ali je njegovo viđenje da bi se to moglo promijeniti i da bi BiH do ljeta 2021. mogla da dobije kandidatski status.
"Evropska komisija je u izvještaju o napretku zapadnog Balkana jasno rekla da je taj region potreban EU i da je to jedan od prioriteta Evropske komisije, a jasno su to pokazali svojim ekonomsko-investicionim planom", dodao je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je naveo da je izdašan grant u iznosu od devet milijardi evra, kao i dodatna planirana ulaganja oko 20 milijardi evra, koji su predviđena tim planom, od kojih se većina odnosi na putnu infrastrukturu, jer je njihova procjena da zemlje regiona i glavni gradovi moraju biti međusobno povezani.
S druge strane, rekao je Tegeltija, i BiH je počela da ispunjava svoje obaveze, u miru se pregovora bez velikih političkih priča i pritisaka, što pokazuje i to da su nakon toliko godina riješena veoma važna pitanja poput izbora u Mostaru, metodologija programa integrisanja i strategija procesuiranja ratnih zločina.
"To su sve teme koje su sada iza nas, dok je nekoliko stvari već pri kraju, poput akcionog plana IPA tri, te Zakona o javnim nabavkama, gdje smo zajedno u dogovoru sa privrednim komorama Republike Srpske, Federacije BiH i stručnjacima iz BiH i regiona usaglasili da oni koncipiraju okvirni zakon koji ćemo potom zajedno predstaviti", podsjetio je Tegeltija, naglasivši da se BiH dobro kreće u procesu približavanja EU.
Govoreći o jednom od 14 prioriteta kao što je oblast pravosuđa, Tegeltija je naveo da se u BiH s jedne strane insistira na izmjenama određenih dijelova zakonu o VSTS, dok sa druge strane Republika Srpska opravdano traži da se kompletno pravosuđe dovede u red.
"Poruka iz posljednjeg pregleda koji je napravila Evropska komisija govori da su, ne samo BiH, već sve zemlje zapadnog Balkana veoma malo napravile u toj oblasti. Postoji veliki broj primjedbi na sporost donošenja odluka pravosudnih institucija. Kada imate toliko problema u pravosuđu, a mislite ga izmijeniti samo sa zakonom o VSTS nije realno, nije moguće i to će vjerovatno biti otvoreno pitanje da li idemo u cijeli paket reformi pravosuđa ili ćemo parcijalno izvlačiti jedan po jedan zakon", rekao je Tegeltija.
On je za "RTRS" naglasio da proces pridruživanja EU apsolutno poštuje ustavno uređenje BiH i Republika Srpska je, u tom pogledu, apsolutno vidljiva.
"Ono što je potrebno u procesu pridruživanju jeste jedna adresa iz BiH i Evropi to nije sporno, da li je to kanton, entiteti ili zajedničke institucije. Način unutrašnjeg donošenja odluka apsolutno je stvar našeg međusobnog dogovora i konsenzusa o tim pitanjima", naglasio je Tegeltija.
On je konstatovao da je najveći pomak usvajanje mehanizma koordinacije kojim je jasno definisano kako se dolazi do usaglašenog stava, a kada postoji usaglašen stav onda apsolutno nije prioritetno ko će ga prezentovati prema EU.