Slogani političkih partija i pojedinaca u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji u BiH, kako ocjenjuju stručnjaci, već su viđeni i nisu kreativni.
"Već na prvi pogled se može primijetiti da ovogodišnja kampanja za lokalne izbore obiluje već viđenim, nekreatvnim, neoriginalnim, recikliranim sloganima. Osim toga, slogan za ovogodišnje lokalne izbore u najvećoj mjeri uopšte nisu prilagođeni lokalnom nivou i problemima koje bi se ticale lokalne zajednice," smatra doktor komunikoloških nauka, Vuk Vučetić.
U tom smislu, dodaje Vučetić, u porukama se neubjedljivo ističe "borba za narod, za bolju budućnost, za bolji život" i slično.
Prema Vučetićevim riječima ono što je takođe vrlo specifično, ne samo za ovu već i za prethodne predizborne kampanje jeste da su slogani političkih partija, koje se formalno nalaze na različitim stranama ideološke ravni, poprilično slični.
"Drugim riječima, ne mogu se uočiti jasne razlike između poruka nominalne ljevice i desnice. To da su slogani poprilično slični kod svih političkih stranaka može da ukazuje na nepostojanje jasno izraženih ideoloških razlika među strankama, odnosno da funkcionisanje političkih partija u BiH nije bazirano na različitim ideološkim vrijednostima i pristupima rješavanju društvenih problema," istakao je Vučetić.
Vučetić navodi da se političke stranke uglavnom doživljavaju kao platforme za dolazak do vlasti i moći pa se u skladu s tim ne vodi pretjerano puno računa o tome da li su poruke koje se šalju u skladu sa specifičnim ideološkim vrijednostima koje bi ta stranka trebala da baštini.
"Cijenim da slogani imaju ograničenu moć dolaska do birača bar kada je BiH u pitanju jer jednostavno motivacija za izlazak na izbore nije vezana za plan i program neke političke partije već za potencijalno rješavanje egzistencijalnih pitanja," zaključio je Vučetić.
On smatra da sve do kada bude izražena podanička politička kultura zasnovana na klijentelističkim odnosima između poliitčkih partija i birača, politički slogani, politički programi, ideje i vrijednosti neće biti značajni u cilju dolaska do birača.
Slogani su samo dio političkog folklora koji je nužan dio predizborne kampanje i u koje se ne ulaže dovoljno novca i energije.
"Političke partije uglavnom nisu u finansijskoj situaciji da angažuju profesionalne agencije ili PR stručnjake koji bi vodili računa o kreiranju političkih poruka i slogana koji bi bili usklađeni sa ideološkim vrijednostima ili programom političke partije. U tom smislu fokus je na stvaranju snažne stranačke baze članova i simpatizera koji će bez obzira na poruke i slogane glasati za određenu stranku ili kandidata," dodao je Vučetić.
Savić: Slogani se olako shvataju
Predsjednik Udruženja lektora RS, Aleksandra Savić, ističe da se slogani kao veoma važni mediji za prenošenje suptilnih političkih poruka nerijetko shvataju olako.
"Slogani sami, ili zajedno sa čitavim nizom drugih medija poput fotografije, dizajna, loga itd., prate nekoliko jezičkih pravila. Najprije, moraju biti razumljivi publici jer se obraćaju velikom broju različitih ljudi. Zatim, pravilo je da treba da budu jezgroviti, sažeti, bez suvišnih riječi ili značenja i dvosmislenosti. Treće, moraju izazivati određenu emotivnu reakciju kod publike. Lingvisti koji proučavaju jezik u politici često slogane opisuju kao magične, hipnotičke poruke," pojasnila je Savićeva.
Sa druge strane, dodaje, jezičkom analizom možemo doći do nekoliko zaključaka i to da slogani ističu određene poruke, ali istovremeno se nešto ostavlja po strani.
"Na primjer, ove godine se u prvi plan stavlja država, pobjeda, ljudi, budućnost, narod, ali se time istovremeno pažnja skreće sa trenutnih događaja. Zato treba imati u vidu višesmjernu komunikaciju koju skrivaju slogani: šta stranke misle da poručuju biračima, šta birači misle da im se govori i šta se zaista kaže jednim izbornim sloganom," navela je Savićeva.
Kaže da nije primijetila gramatičke neispravnosti u sloganima u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji.
"Smatram da bi mogli biti još kreativniji, a istovremeno bih pohvalila i priličan trud oko vizuelnog identiteta, dizajna, logoa, te shvatanja nekih mladih ljudi da ulazimo u novo doba digitalnih tehnologija gdje i taj dio komunikacije sa biračima postaje važan," rekla je Savićeva.
Primijetila je da neki kandidati nemaju gramatičkih i pravopisnih grešaka na plakatima, profilima na društvenim mrežama ili u obraćanju publici, što je takođe pohvalno, ali ističe da bi mnogi od njih mogli poraditi na govoru, koji je takođe bitan dio političkog diskursa i ne odnosi se samo sa nepravilan govor (jer i neispravan govor predstavlja političku poruku), već na sažetost poruke, način izražavanja, gestikulaciju, tonalitet i drugo.
Podsjetimo se koje su to slogane stranke u BiH koristile u proteklih nekoliko izbornih ciklusa, a za koje slogane su se odlučile ove godine:
SNSD - "Za pobjedu Srpske" (2014), "Snaga Srpske" (2016), "Pod zastavom Srpske" (2018), "Okupljanje za Srpsku" (2020);
PDP - "Pridruži se promjenama" (2014), "Srpska mora bolje" (2016), "Posao, dostojanstvo, pravda" (2018), "Više nas je" (2020);
SDS - "Promjene odmah - da živimo normalno" (2014), "Vrijeme je za pobjedu" (2016), "Vratimo Srpsku narodu" (2018), "Republika Srpska po mjeri svih nas" (2020);
SDA - "U jedinstvu je snaga" (2014), "Narod zna" (2016), "Snaga naroda" (2018), "Snažna SDA, sigurna BiH" (2020);
HDZ BiH - "Ovo je naša zemlja - podvucimo crtu" (2014), "Vjerodostojno do ravnopravnosti Hrvata u BiH" (2016), "Razvoj i opstanak" (2018), "Djela govore" (2020);
SBB - "Biraj moćnu BiH" (2014), "Sve za državu" (2016), "Život za BiH" (2018), "Za bolju BiH" (2020).