"Tražićemo 100.000 evra za svakog oboljelog od kancera!" Advokat Srđan Aleksić podnio je danas Višem sudu u Beogradu prvu pojedinačnu privatnu tužbu protiv NATO sa zahtjevom za odštetu...
Aleksić je izjavio novnarima da je tužbu podigao aktivni oficir Vojske Srbije koji je obolio od teškog oblika kancera, a tokom bombardovanja 1999. godine boravio je u oblasti sadašnje Kopnene zoni bezbjednosti na jugu Srbije koja je gotovo svakodnevno gađana municijom sa osiromašenim uranijumom.
Advokat je poručio da bi i građani Republike Srpske i BiH koji su oboljeli od kancera trebalo da na isti način zaštite svoja prava.
"Na isti način na koji je moj kolega Anđelo Tartalja, advokat iz Rima, zastupao italijanske vojnike i civile koji su boravili na Kosovu i Metohiji, i koji je već dobio 181 presudu, tako mi podnosimo tužbe u ime oficira, vojnika na služenju vojnog roka, policajaca i ratnih vojnih rezervista koji su boravili na Kosmetu i koji su od tada oboljeli od nekog oblika kancera", pojasnio je Aleksić.
On smatra da građani Srbije kojima je povrijeđeno pravo na život, zato što se razboljevaju od osiromašenog uranijuma koji je bačen u nelegalnoj NATO agresiji 1999. godine, imaju jednaka prava kao i građani Italije.
Aleksić je naveo da tužba sadrži dokaze iz SAD, Svjetske zdravstvene organizacije, o kancerogenom uticaju osiromašenog uranijuma, domaću i stranu sudsku praksu i presude.
"Smatramo da će naš sud kad uporedi svu sudsku praksu i dokaze sigurno donijeti poštene odluke, kakve su doneli sud i sudije u Italiji. Mi ćemo da tražimo najmanje oko 100.000 evra za svakog oboljelog od kancera, a u Italiji je to mnogo više, računajući da je to neki minimum", rekao je Aleksić.
Ističući da postoje pravosnažne presude i za italijanske vojnike koji su boravili na području BiH, a zatim poslije više godina oboljeli od kancera, Aleksić je poručio da bi i građani Republike Srpske i BiH trebalo da tuže NATO, koji je upotrebio municiju sa osiromašenim uranijumom.
"Smatram da su i građani Republike Srpske i BiH bili u identičnom položaju kao i italijanski vojnici koji su tu boravili, da oboljeli od kancera imaju jednaka prava i da bi advokati trebalo da podnesu tužbe i zaštite pravo na život svojih građana", rekao je Aleksić.
On je poručio da je spreman da pomogne svakom kolegi iz BiH i Republike Srpske i ustupi sudsku praksu, kako bi i oni pokušali da ostvare prava svojih građana.
Aleksić navodi da će sačekati da vidi kakav će biti odgovor suda, a da ostalo sledi posle odgovora NATO-a, koji očekuje u julu.
"Planirao sam da pokrenem pet tužbi, da vidim kako će reagovati NATO pakt, šta će odgovoriti. Prvi odgovor očekujemo možda u julu, s obzirom da šest mjeseci traje dostava diplomatskim putem tužbi i odgovora. Takav je postupak kada su u pitanju strani državljani i strana pravna lica", pojasnio je Aleksić.
On je podsjetio da je na Srbiju, odnosno jug Srbije i Kosovo i Metohiju NATO bacio 15 tona osiromašenog uranijuma koji utiče na razvoj sedam do osam vrsta kancera i identični su onim kancerima od kojih je oboljelo 7.600 italijanskih vojnika koji su boravili na Kosmetu i u BiH, od kojih je 400 preminulo.
Aleksić je najavio da će još četiri tužbe biti podnesene parničnom odjeljenju viših sudova u Vranju, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu.
Na Srbiju je tokom NATO agresije izručeno između 10 i 15 tona osiromašenog uranijuma, a najviše na jug Srbije i područje Kosova i Metohije.
Izvedeno je oko 112 udara, od čega je 98 bilo na Kosovu i Metohiji, 12 u južnoj Srbiji, a dva u Crnoj Gori.
Od toga, 60 odsto su bili civilni ciljevi.
Na Kosovu je najviše gađan rejon Podujeva s okolnim selima, okolina Kosovske Mitrovice, deo oko Dečana, Đakovice, Prizrena i drugih mjesta.
Vazdušni napadi na SRJ počeli su 24. marta 1999. godine i trajali su 11 nedjelja. U njima je, prema različitim procjenama, poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.
NATO je izvodio napade na SRJ s brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, a u nekim operacijama učestvovali su i strateški bombarderi koji su poletali iz baza u zapadnoj Evropi i u SAD.
U bombardovanju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture...