Porodica mu je poticala iz sela Runjani kod Loznice, a odatle su se preselili prvo u Bosnu, a onda u Hrvatsku.
Josif Runjanin je jedan od likova koji jako dobro prikazuju koliko je istorija na našim prostorima isprepletana.Isto kao što je Srbin komponovao hrvatsku himnu, tako je i Slovenac, Davorin Jenko, komponovao srpsku himnu.
Bilo je to vrijeme kada je tako nešto bilo sasvim normalno, koliko god to nama danas izgledalo neobično.
O Runjaninu se zapravo jako malo zna. Porodica mu je poticala iz sela Runjani kod Loznice, a odatle su se preselili prvo u Bosnu, a onda u Hrvatsku.
Josif (koga u Hrvatskoj zovu i Josip) bio je vojnik carske austrijske vojske i, koliko je poznato, od vojnog kapelnika je naučnio note, kao i da svira klavir i komponuje.
Kako je bio blizak stavovima Ilirskog pokreta, koji su propagirali jezičko i kulturno jedinstvo svih Južnih Slovena, na nekom od skupova istomišljenika čuo je pjesmu Antuna Mihanovića "Horvatska domovina" i na prve stihove "Lijepa naša domovino" 1846. napisao melodiju.
Osim ove kompozicije do danas su sačuvana još dva Runjaninova djela – "Ljubimo te naša diko" koje je posvećeno banu Jelačiću i "Rado Srbin ide u vojnike"
Što se dalje sudbine Runjanina tiče, zna se da je nakon penzionisanja živeo u Novom Sadu i da je umro 1878. kada mu je bilo samo 57 godina. Tamo je i sahranjen.
O ovim i mnogim drugim veoma zanimljivim temama iz naše i istorije nama susjednih naroda pisala je u knjizi "Istorijski zabavnik - ozbiljno zabavne priče od Drave do Južne Morave", autorka Aleksandra Bogdanović.
Ona je u ovoj knjizi zabilježila priče o o ljudima koji su živjeli u periodu od turskih osvajanja, pa sve do Drugog svjetskog rata.
Autorka poriče predrasude koje vladaju o istorijskoj literaturi. Kaže da smo mnoge zanimljive ličnosti iz naše istorije zaboravili, i da je upravo njena ideja da sve to predstavi na mnogo zanimljiviji način.
"Istorija o kojoj ja pišem – sve je samo ne dosadna. Od kada sam pokrenula Istorijski zabavnik imala sam za cilj da skrenem pažnju ljudima na neke značajne ličnosti iz prošlosti koje smo danas, nažalost, mahom zaboravili i gurnuli u zapećak, a koje to nikako nisu zaslužile. U knjizi su isprepletane priče poznatih i nepoznatih ljudi – vladara, naučnika, ratnika, ali i avanturista, pronalazača i zaboravljenih velikana iz prošlosti naroda „od Drave do Južne Morave“. Garantujem da će svako u knjizi pronaći makar jednu ličnost za koju nikada nije ni čuo, a koja nije zaslužila zaborav. To je takođe prilika i da malo bolje upoznamo velikane iz naše prošlosti", kaže autorka.
U knjizi kako kaže, ima mnogo zanimljivih detalja o ličnostima koje su neiscrpna tema u okviru istorije, ali koji su manje poznati.
"Jer, čak i kada su u pitanju slavne i prilično dobro obrađene ličnosti, ima aspekata iz njihovog života koji su malo poznati javnosti. Na primer, malo ljudi zna da je kralj Milan Obrenović drugovao sa Tuluz Lotrekom i da je bio pasionirani ljubitelj umetnosti i sakupljač slika. Ili da je hrvatski ban Ivan Mažuranić skovao reč "sladoled" i doneo je na naše prostore. Ili da je fudbaler Ivica Bek (novijim generacijama najpoznatiji po filmu i seriji "Montevideo") bio veliki junak francuskog pokreta otpora tokom Drugog svetskog rata", dodaje autorka knjige "Istorijski zabavnik - ozbiljno zabavne priče od Drave do Južne Morave".
I ne samo to. Da li ste znali da je prvi Srbin u Americi - Đorđe Šagić, učestvovao u osnivanju Teksasa? Ili da je Crnogorac Aleksandar Lekso Saičić u dvoboju porazio samuraja? Ili da je Hrvatica Marija Jurić Zagorka, osim što je bila književnica, bila i jedna od prvih novinarki u Evropi?
(MONDO)