Slučaj trudnice kojoj su ljekari odbili da obave prekid trudnoće u 26. nedelji uprkos teškoj malformaciji ploda izazvao je niz kritika u hrvatskoj javnosti, a predsednik Zoran Milanović upitao se gde je država koja treba da zaštiti žene.
Milanović je novinarima u Puli rekao da je Hrvatska "1978. u vrijeme maršala Tita usvojila ljudski, razuman zakon", a da se sada vidi "konzervativna regresija".
“Znam da ima ljekara koji imaju prigovor savjesti i ne mogu da ih osudim. Pitam se, međutim, gdje je tu država koja će obezbijediti, posebno u ovakvim ekstremnim slučajevima, zaštitu žena”, zapitao je predsjednik Hrvatske.
Hrvatski mediji objavili su priču o trudnici Mireli Čavajdi kojoj su sve bolnice u Zagrebu odbile da obave prekid trudnoće u 26. nedelji, iako su doktori utvrdili agresivni tumor na mozgu fetusa, zbog kojeg, čak i da preživi, dijete ne bi moglo normalno da živi.
Ona je ispričala novinarima da su je ljekari uvjeravali da je u Hrvatskoj abortus poslije 10. nedjelje trudnoće protivzakonit i uputili je da čeka da beba umre ili da ode na prekid trudnoće u Sloveniju.
Čavajda je rekla da je uputila zahtjev svim zagrebačkim bolnicama da osnuju komisiju koja bi prema zakonu hitno trebalo da odobri prekid trudnoće, ali da još nije dobila nikakva odgovor. U međuvremenu je pokrenula proceduru u Sloveniji, gdje su poslije pregleda rekli da je dijagnoza jako loša i zakazali za idući utorak hitan zahvat.
Ministarstvo zdravlja Hrvatske saopštilo je juče, pošto su mediji objavili strašno iskustvo trudnice, da je prekid trudnoće u Hrvatskoj dozvoljen poslije 10. nedelje trudnoće ako za to postoje medicinski razlozi i uz odobrenje komisije.
"Preduzeli smo sve aktivnosti da bi se svakoj ženi u toj neizmjerno teškoj situaciji pružila adekvatna zdravstvena pomoć. Ministarstvo ponovno skreće pažnju svim zdravstvenim ustanovama na obavezu pravovremenog i tačnog informisanja pacijenata o njihovim pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti u Hrvatskoj", istaknuto je u saopštenju.
Zakon, naime, omogućava prekid trudnoće i poslije isteka deset sedmica od začeća na zahtjev žene, među ostalim, u slučajevima kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti narušenje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja i kad se može očekivati da će se dijete roditi sa teškim urođenim tjelesnim ili duševnim manama.
Ministarstvo je naglasilo da u slučaju da se neki ginekolozi pozivaju na takozvani prigovor savjesti, zdravstvne ustanove moraju pacijentima ponuditi druge ljekare i uputiti ih u KBC Zagreb, a ne da ih šalju u Sloveniju.
Ovaj slučaj otvorio je ponovo pitanje korišćenja prigovora savjesti u hrvatskom zdravstvu.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava godinama upozoravaju da u mnogim hrvatskim bolnicama svi ili gotovo svi ljekari koriste takozvani prigovor savjesti i tako izbjegavaju da uopšte obavljaju abortuse.
Stranka lijevog centra Glas tražila je danas od ministra zdravstva Vili Beroša da hitno objavi podatke o broju ljekara koji koriste prigovor savjesti, kao i plan i rokove za osiguravanje uslova da se u svakoj hrvatskoj bolnici može obaviti prekid trudnoće na zahtjev.
Više poslanica stranaka lijevog centra danas su u Saboru istakle da je dužnost države da svakoj ženi obezbijedi pravo na pobjačaj, bez obzira na priziv savjesti, upozorivši da je posljednji slučaj "krajnje nehuman i neobazriv".
Nedavna istraživanja koja su objavljena u hrvatskim medijma su pokazala da se oko 60 odsto ginekologa u Hrvatskoj poziva na prigovor savjesti, a u nekim mjestima čak nema nijednog ginekologa koji obavlja abortus.
Hrvatski propisi omogućavaju ljekarima da se pozovu na priziv savjesti zbog etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja.
(Beta/AP)