Žena je iz banke u Herceg Novom izašla sa rancem punim para, a prevara je otkrivena dan kasnije.
Crnogorska policija traga za ženom koja je 12. aprila, koristeći falsifikovana dokumenta klijentkinje Lovćen banke, sa njenog računa podigla 1,3 miliona evra. Ona je čak dva puta bila u banci sa lažnim dokumentima, a njen pravi identitet još nije poznat.
Ovaj neobičan slučaj komentarisali su u jutarnjem programu Kurir televizije novinarka Vijesti Jelena Jovanović, Denis Bećirić, advokat, kao i Prof. dr Zvonimir Ivanović sa kriminalističko-policijskog univerziteta.
"Poznato je da policija u saradnji sa bankom otrkiva kako je neko znao kako se došlo do podataka oštećene kljentkinje. Poznato je, takođe, da je trebalo je da dođe vlasnica novca da se sa njom obavi razgovor, kao i da je njoj nadoknađen novac jer je bio osiguran", rekla je Jovanović.
Na pitanje kako javnost u Crnoj Gori reagovala na ovaj slučaj, Jovanovićeva kaže je on uglavnom bio predmet šale. "Mi smo skloni tome da sve okrenemo na šalu. Prvo ljudi njisu vjerovali šta se dogodilo jer je to zaista nevjerovatno. Nije uzeto par stotina evra već više od milion. Onda su poslije nekog vremena, aludirajući na sliku žene koja je izvršila prevaru gdje ona nosi crni ranac, već počeli da nude brak 'ovoj gospođi sa crnim rancem' i da zbijaju razne šale."
Neki od komentara su: "Gospođice, gospođo, udajte se za mene?", "Prije svega jedna velika gospođa", "Nadam se da je već na nekom egzotičnom ostrvu", "Dobro da ima fotka da je zaprosim ako naletim na nju".
Bećirić tvrdi da ovaj slučaj iznenađuje samo količinom novca koji je uzet, a da sam način prevare nije neuobičajen kako u svijetu tako i kod nas. "Ovdje je samo interesantno to što je iznijeta velika količina para inače način izvršenja nije nov. To se dešavalo. Ne bih da pravim insinuacije, ali često policija krene od same banke, odnosno, ispituje da li je neko nekome te podatke dao, a da je imao podršku iz banke", rekao je Bećirić i dodao da je u pitanju svetska pojava:
"U tom smislu pratimo svijet prilično brzo. Krađa identiteta praktično se svodi na lažno predstavljanje. Ta vrsta krivičnih djela je postojala prije interenta. Od kada postoji identitet, postoje pokušaju da se on ukrade tj. da se neko iz određenih motiva predstavi kao neko drugi."
Ivanović smatra da je, mada je moguće da je došlo do otkrivanja podataka od strane lica povezanog sa bankom, vjerovatnije da nije došlo do adekvatne provjere falsifikovanih dokumenata:
"Postoje određena pravila vezana za aktivnosti banaka koja službenici banke moraju preduzeti. Mi govorimo o falsifikovanom dokumentu i provjera koja je uslijedila vjerovatno nije adekvatno odrađena. Obzirom da mi sada raspolažemo bipometrijskim dokumentima, trebalo bi da se putem čitača lako može utvrditi da li je nešto falsifikat ili nije."
(MONDO/Kurir)