Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu danas je održana polučasovna antiratna akcija u znak sjećanja na ubijene i prognane Srbe tokom i nakon Pogroma "Oluje" 1995. godine.
Polučasovnu antiratnu akciju održali su predstavnici Udruženja Centar za istraživanje žrtava rata ROSA, Centar za građansku hrabrost, Ženska mreža Hrvatske i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije iz Sarajeva.
Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata - ROSA istakla je da predstavnici ovih organizacija izražavaju saosjećanje prema svim žrtvama rata i zločina, te je ukazala na sistemsku politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina počinjenih nad Srbima u Hrvatskoj.
Ona je naglasila da su nad državljanima Hrvatske srpske nacionalnosti za vrijeme i nakon Pogroma "Oluja", pripadnici Hrvatske vojske, policije i civila počinili veliki broj ratnih zločina, dodajući da najveći broj tih zločina nikada nije procesuiran.
Aktivisti su naglasili i da su zločini u "Oluji" odgovornost Hrvatske, te da neodgovorno ponašanje predstavnika vlasti vodi u još dublje društvene promjene, zbog nepostojanja iskrenosti i poštovanja prema žrtvama.
"Suočavanje društva s `Olujom` treba biti utemeljeno na utvrđivanju činjenica o počinjenim ratnim zločinima i politici etničkog čišćenja. Suočavanje je garancija da se istorija neće ponavljati", navela je Pamukovićeva.
Desetak aktivista civilnih udruženja iz Hrvatske i BiH danas je razvilo i nekoliko transparenata na kojima je pisalo "Zločini u `Oluji` su odgovornost svih nas", "Ne u naše ime" i "Nacionalizam ubija" , prenosi agencija "Anadolija".
Skup je, kao i prethodnih godina, obezbjeđivala policija, zbog dijela građana koji su verbalno protestvovali protiv ovakvih poruka uoči obilježavanja godišnjice "Oluje".
Pogrom Srba u "Oluji" počeo je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sva obilježja genocida.
(Mondo/Srna)