Ponosan sam na ono što je NATO uradio kako bi sprečio kampanju etničkog čišćenja uperenu protiv Albanaca na Kosovu, izjavio je general američke vojske u penziji Vesli Klark
Klark je 1999. bio na čelu snaga NATO, ali dodaje da u Alijansi nisu znali da će Srbi potpuno napustiti Kosovo, prenosi večeras Glas Amerike.
"Mislim da je akcija NATO preduzeta sa minimalnom silom, sa svim mogućim mjerama opreza kako se ne bi naudilo nevinim civilima, i uspjela je da ispuni cilj - da spriječi etničko čišćenje", rekao je Klark za albanski servis Glasa Amerike, povodom 25 godina od bombardovanja.
On ponavlja da je NATO intervencija bila "neophodna, sprovedena isključivo u humanitarne svrhe i da je ispunila cilj".
Ono što smo tada znali je da će NATO snage biti prisutne, ali nismo znali tada da će Srbi potpuno napustiti Kosovo. Nikada nismo imali namjeru da podelimo Kosovo, niti da ga učinimo nezavisnim, dodao je Klark.
Prema njegovim riječima, akcije srpske vojske i policije tokom kampanje, brutalna ubistva civila, pokušaji da se uništi imovina kosovskih Albanaca, brutalno ponašanje jednog susjeda prema drugom, učinilo je nemogućim da Srbi ostanu.
NATO je onda kao jedan od ciljeva postavio i odlazak srpskih snaga, a poslije je Kosovo odlučilo da postane nezavisno.
"Ali, iskreno rečeno, situacija u regionu ostaje neprihvatljiva", smatra on.
Srbija ne priznaje nezavisnost i miješa se u unutrašnje stvari Kosova, a politički pritisak na Kosovo kao manju zemlju i dalje je veoma snažan i težak, konstatovao je Klark.
Klark navodi i da se čini se da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić nalazi između dvije mogućnosti: da se svrsta uz Zapad ili da održi istorijske, bratske veze sa Rusijom, i djeluje mu da pokušava da zadrži obe mogućnosti.
"Tako to spolja djeluje. Isto tako djeluje da ljudi na Kosovu zavise od podrške SAD i drugih zemalja kako bi preživjeli i poboljšali ekonomsku situaciju. Moramo strpljivo da radimo na tome, da pustimo da se temperatura spusti i da priznamo da rješavanje pitanja granica Srbije i Kosova nije nezavisno od ishoda rata u Ukrajini", rekao je Klark.
Prirodno je, dodao je, da Zapad želi da vidi Srbiju u zapadnom taboru, pridruženu EU, ali je baš zbog tenzija koje izaziva sukob Rusije i Ukrajine to malo vjerovatno da se desi.
"Problemi između Kosova i Srbije su, da tako kažem, povezani sa situacijom između Ukrajine i Rusije i odražavaju šire geopolitičke tenzije u regionu, a ne mogu da se iskoriste da se te tenzije riješe", kazao je Klark.
(FoNet)