Poznati hrvatski pisac Hrvoje Hitrec predlaže vojnu invaziju na susjednu Bosnu i Hercegovinu, i otimanje grada Neuma po uzoru na Putinovo pripajanje teritorija u Ukrajini.
Tim manevrom, piše Hitrec u kolumni na desničarskom portalu Projekt Velebit, izbjegnula bi se potreba izgradnje Pelješkog mosta, prenosi Telgram.hr.
"Ovaj jedan koji tek viri iz mora jedva se rađa već decenijama, ne bi li spojio Hrvatsku s Hrvatskom. Da li se mogla izbjeći njegova gradnja", piše Hitrec o mostu i dodaje:
"Jeste, pa Neum je hrvatski grad po svemu i trebalo ga je mirno ili nemirno integrisati. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin bi to riješio za jedno popodne".
INSPIRACIJA MU JE PUTIN
Telegram.hr piše da se može pretpostaviti o kakvom "nemirnom integracijom" i putinovskim rješenjem Hitrec misli, odnosno na vojnu aneksiju, kakvu je ruski predsjednik izveo na Krimu.
Početkom 2014. godine ruske snage su zauzele teritoriju Krimskog poluostrva i isforsirale njegovo pripajanje Rusiji, navodi Telgram.hr.
U ostatku kolumne Hrvoje Hitrec, autor popularnih Smogovaca, bavi se Srbima, jugoslovenima, anti-hrvatskim kadrovima u kinematografiji, Punišom Račićem i ignorisanju koje je doživio od strane aktuelnog vođstva Hrvatske demokratske zajednice(HDZ).
U dijelu kada kolumne koji se odnosi na Jugoslaviju, Srbiju i Srbe, Hitrec piše:
"U njihovoj prestolnici, je li, na Dunavu i Savi, gdje je hrvatski Zemun nestao pod neboderima Novog Beograda, u tom, znači u davnini bugarskom belom gradu rođeno je udruženje (ili šta?) Krokodil. K. R. O. K. O. D. I. L. je skraćenica mnogo ljepšeg i dužeg naziva 'Književno regionalno okupljanje koje otklanja dosadu i letargiju'. Šta bi oni htjeli? Da im je dosadno, vjerovatno jeste, ostali su bez društva ostalih republika i jedne pokrajine neprežaljene im crknute Jugoslavije".
Hrvatski pisac navodi da "Srbi razumiju da ne može da se sklepa istorija srpske književnosti bez hrvatskih pisaca".
"Oduvijek su to razumeli u Srbiji, ne može da se sklepa ni istorija srpske književnosti u tih dugih deset vijekova bez hrvatskih pisaca, to jest srpskih pisaca koji su pisali na narečju srpskog, koji se zove hrvatski. Zato valjda Krokodil ima na prvom mjestu riječi Književno (okupljanje), ali se barem za sada ne bavi toliko književnošću koliko jezikom i istorijom. Iz krokodilskih ralja proizašla je ona mrtvorođena Deklaracija o zajedničkom jeziku".