Dom

Na koju temperaturu trebamo namjestiti klimu za najsigurnije korištenje?

Autor Dragana Božić

Vanjske temperature ovih dana dosežu svoj vrhunac, pa nam je često jedini spas boravak u klimatizovanim prostorima. Međutim, ni izlaganje klima-uređajima nije potpuno bezazleno.

Izvor: @Antonio_Gravante via Twenty20

Da bismo iskoristili njihove najbolje strane, a ujedno minimizirali njihov negativni uticaj na naše zdravlje, potrebno je držati se određenih pravila.

Na što treba pripaziti prilikom boravka u prostorima rashlađenim klima-uređajem te kako oni mogu utjecati na naše zdravlje objasnila je Stela Corić, zagrebačka doktorica opšte medicine.

Treba izbjegavati izlaganje izravnom hladnom zraku i podesiti brzinu strujanja zraka klima-uređaja”, navela je i upozorila na to da mogu i negativno uticati na naše zdravlje.

“Ne održava li se pravilno klima-uređaj ili se pak pogrešno koristi kada je uključen, može dovesti do širenja mikroorganizama, od kojih najopasniji može biti uzročnik legionarske bolesti, odnosno atipične upale pluća. Tu su i one nešto manje ozbiljne, ali jednako tako neugodne poput prehlade, glavobolje, upale sinusa i uha, pogoršanja alergija i dermatitisa, kao i bolova u koštano-mišićnom sustavu”, rekla je dr. Corić za Zadovoljna.hr.

Osobe izložene hladnom zraku klima-uređaja vrlo se često žale prvenstveno na bolove u području vrata, ruku, zglobova i drugog dijela leđa, odnosno onih koji su direktno izloženi strujanju klima-uređaja. Osim toga, ne ovlažuje li se zrak, klima-uređaji će ga sušiti, a procesom disanja sušit će se i naša sluznica.

“Tako se narušava njezina ravnoteža i gubi stabilnost te lakše dolazi do ranije spomenutih infekcija dišnog sustava. No, ako su uređaji kvalitetni i ako se mijenjaju filtri, što bi trebalo činiti svaka tri mjeseca, mogu i povoljno uticati na zdravlje, naročito kod alergičara i astmatičara”, ističe dr. Corić.

Izbjegnite temperaturni šok za organizam

Kako je trenutno zbog vanjskih temperatura nemoguće funkcionisati bez klima-uređaja dr. Corić upozorava na to da se trebamo držati osnovnih pravila u vezi s njihovim korištenjem.

Time će se negativni učinci svesti na najmanju moguću mjeru. Posebno oprezne trebaju biti određene grupe ljudi.

“Prvenstveno treba regulisati temperaturu mikroklime, dakle naš radni prostor, dom ili auto, s vanjskom temperaturom. Naš organizam dobro podnosi temperaturnu razliku od šest do sedam Celzijevih stupnjeva. U protivnom izlaskom iz jako klimatizovanog prostora može doći do temperaturnog šoka.

Izlaskom na visoke vanjske temperature dolazi do periferne vazodilatacije, što je naročito opasno kod osoba s niskim pritiskom i osoba koje imaju problema s cirkulacijom.

Treba izbjegavati izlaganje izravnom hladnom zraku i podesiti brzinu strujanja zraka, a svakako treba pripaziti i na adekvatno vlaženje zraka”, pojasnila je dr. Corić.

Kako dalje objašnjava, poslodavci bi se takođe trebali držati navedenih savjeta. 

Prema tome bi razlika između vanjske i unutrašnje temperature trebala biti od spomenutih šest do sedam Celzijusovih stepeni, relativna vlažnost trebala bi iznositi od 40 do 60 posto, a brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, i to bez izravnog duvanja zraka na ljude koji borave u tim prostorima. Osim toga, držanjem uređaja na takvoj temperaturi štedi se i električna energija.

(Mondo/N1)