Kultura

"U borbi rođene": Promovisana monografija o hrabrim Kozarčankama

Autor Dragana Božić

U Prijedoru je večeras promovisana monografija "U borbi rođene" u kojoj je prikazano stradanje žena i njihov doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi i antifašizmu na Kozari.

Izvor: Srna/Snežana Tasić

Autorke monografije su Vedrana Adamović, muzejski savjetnik istoričar i Marina Ljubičić Bogunović, muzejski savjetnik istoričar iz Prijedora.

U ovom istraživačkom poduhvatu, autorke su pratile žene kroz nekoliko uloga prije, tokom i nakon Drugog svjetskog rata - ilegalci, bolničarke, borci, logorašice, majke i pripadnice Antifašističkog fronta žena, te su istakle da je preobražaj žena u novonastalim okolnostima bio podstaknut na prvom mjestu borbom za goli život.

"To je priča o životu, borbi i o pobjedi i da ih ne možemo posmatrati jednolinijski kao žrtve, nego kao velike borce i na kraju, kao pobjednike", rekla je Adamovićeva novinarima.

Viši kustos istoričar Marina Ljubičić Bogunović pojasnila je da je promociju monografije pratila i prigodna dokumentarna izložba eksponata ličnih predmeta žena uz posebne svjetlosne efekte i umjetničku instalaciju koja dočarava svu težinu rata kroz koju te žene prošle.

"Željele smo da prikažemo te Kozarčanke onakve kakve su one bile, dostojne žene koje su svoju tugu i patnju veoma dostojanstveno nosile i one su, prije svega, bile snažne i uspjele su da se izdignu iznad boli i svih nedaća", rekla je Bogunovićeva.

Recenzenti monografije su bili istoričari Vladan Vukliš iz Arhiva Republike Srpske i Sandra Lukić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Lukićeva je izrazila zadovoljstvo što je bila u prilici da bude recenzent djela koleginica koje su se bavile jednom temom koja je u istoriografiji bila zanemarena.

"Bio je to veliki istraživački izazov jer tema je ratna, a uvijek je teško pisati o ratu i stradanjima, o Kozari posebno, a onda i o ženama čija je pozicija kroz istoriju bila jako teška, posebno u periodu Drugog svjetskog rata kada žene preuzimaju neke nove uloge", rekla je Lukićeva.

Građa za monografiju crpljena je iz šest arhiva - Srpske akademije nauke i umetnosti, Jugoslavije, Vojnoistorijskog instituta, Memorijalnog muzeja na Mrakovici, Muzeja Kozare i Republike Srpske, zbirke fotografija SUBNOR-a, tri do sada neobjavljena spisa, devet intervjua sa relevantnim sagovornicima, kao i bogate periodike, literature, elektronskih izvora, dokumentarnih filmova i privatnih porodičnih fondova dokumenata i fotografija.

Izdavači monografije su Muzej Kozare, Nacionalni park "Kozara", Arhiv Republike Srpske i Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske.

Objavljivanje monografije podržali su Republički sekretarijat za vjere, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i grad Prijedor. 

(Srna)