"Protjerivanje" Desanke Maksimović: Skandal ili naduvana afera?

Veliku buru u regionu izazvala je danas vijest da je komisija Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Srbije odlučila da iz trećeg razreda gimnazije isključi izbor iz poezije slavne pjesnikinje Desanke Maksimović.

Kako prenose "Večernje novosti", komisija je zaključila da se "vanvremenost Desanke Maksimović ne uklapa u poetičke okvire epohe, te da postoji bojazan da bi i učenici pogriješili u vrijednovanju njene poezije, umanjujući njen značaj".

Takođe, predloženo je da u četvrtom razredu učenici više ne čitaju čuvenu zbirku "Tražim pomilovanje", a u Zavodu su predložili da se ova zbirka Desanke Maksimović nađe u programu za prvi razred gimnazije, uz zaključak "da bi na ovaj način zbirka našla svoje pravo mjesto kao odjek književne epohe srednjeg vijeka".

Povodom ove odluke i burnih reakcija na nju, zamolili smo troje književnika da nam daju svoj komentar...

Pjesnikinja iz Dervente Aleksandra Marilović kaže za Mondo da stvaralaštvo Desanke Maksimović i sam njen lik spada u arhetip našeg naroda.

"Ona je kao neka naša zajednička baka. Sjetite se samo riječi Mike Antića koji kaže: 'Nikada u životu nisam napisao prvu pjesmu, već drugu. Prvu sam prepisao od Desanke Maksimović'. Odluku Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Srbije mogu samo da prepoznam kao ambiciju da se obezduhovi naša književnost, a ovaj pretenciozni potez, plašim se, samo je prvi u nizu mehanizma koji je već pokrenut.

Aura istorijske zbirke 'Tražim pomilovanje' od samog početka budi polemike, pa će autorka i sama u pismu D. Nedeljkoviću svjedočiti: 'Ima možda, još nešto što je pojačalo gorčinu stihova u pojedinim dijelovima ove zbirke: pred mojim očima su stradali poneki moji nevini prijatelji, i bivala sam svjedok kako ljudi preko noći ili se mijenjaju ili se pretvaraju kako se mijenjaju, kako iskonski ljudski moral opada'. Desanka Maksimović jeste 'međni kamen' naše književnosti, a naša intelektualna elita djeluje kao mačka koja se ne sjeća drugog prozora", kaže Aleksandra Marilović.

Ona dodaje da su pisci jedini kojima njihovi narodi vjeruju.

"Uče nas da živimo u skladu sa svojim genima, krvotokom, zdravim osjećanjem života. Jer, poznata je istina: gdje nema vjetra – ima Mrtvog mora. Ostavština Desanke Maksimović nije samo jedna literarna struktura već Nacionalni muzej. To je tiha priča o postojanju. I opstajanju ovog naroda. Ništa što nam se događa nije beznačajno. Oprostite, tražite pomilovanje i tapšite. Neizbiježno je to što ima da nam se desi. Roditelji, predstavnici i radnici javnih ustanova – svi mi koji nosimo na svoj način izvijesnu odgovornost za ovakve odluke, nemamo se pravo kasnije pitati zašto poezija, ljubav, poštovanje bližnjih ne mogu se odjednom uliti u mozgove ljudi kao što se pomoću lijevka, kako neko reče, sipa tečnost u flaše", navodi mlada pjesnikinja iz Dervente.

Sa njom se slaže književnica Milanka Blagojević iz Šamca.

"Smatram da je rekonstrukcija lektire poput rekonstrukcije kuće - noseći zidovi se ne diraju. Desanka Maksimović je svevremena, pripada svakoj epohi, a značaj njenog književnog djela učenici će shvatiti i pravilno razumjeti uz pomoć svojih profesora.

Svako obrazloženje i tumačenje odluke Zavoda za obrazovanje Srbije da se poezija Desanke Maksimović izbaci iz lektire je blijedo i nedovoljno u poređenju sa poetskim jezikom i habitusom jedne od najznačajnijih autorki srpske književnosti. Smatram da je nezaobilazna za formiranje kompletne slike srpske književnosti 20. vijeka", kaže za naš portal Milanka Blagojević.

Nešto drugačiji ugao gledanja na ovu "aferu" ima beogradski pisac Vojislav Radojković:

"Vijest koja je uzburkala društvene mreže u vezi sa 'protjerivanjem' Desanke Maksimović iz nastavnog programa, u najmanju ruku je lažna. Prvo, pjesnikinja ostaje u programu za osnovnu školu, a što se gimnazija tiče, koliko znam, njena pozija će biti prebačena iz nastave trećeg i četvrtog razreda u prvi i drugi. Ne vidim nikakav problem sa tim i cijela star je besmisleno naduvana..."

Bilo kako bilo, nakon sporne odluke srbijanskog Zavoda za obrazovanje oglasile su se mnoge javne ličnosto, među njima i premijerka Srbije Ana Brnabić. Takođe, beogradski studenti književnosti pokrenuli onlajn peticiju u kojoj traže od Zavoda da promijeni svoju odluku i vrate zbirku "Tražim pomilovanje" u redovnu lektiru.