Cvijetić kaže da bi to moglo biti odlično...
Darko Cvijetić, autor romana "Schindlerov lift", ostao je zapanjen kada su mu nedavno pokucali na vrata stana u Prijedoru i dostavili hrpu papira na njemačkom jeziku - najavu tužbe švajcarske firme Schindler, proizvođača liftova.
Okosnicu prvog Cvijetićevog romana, nagrađenog početkom godine hrvatskom nagradom Fric, čini priča o šestogodišnjoj djevojčici koja je početkom građanskog rata u BiH 1990-ih poginula u liftu.
"Roman oni nisu mogli vidjeti na njemačkom, jer on upravo ovih dana treba da se štampa u Njemačkoj. Mogli su, dakle, samo pročitati moj intervju Spiegelu, od januara ove godine, te su iz njega mogli povući posve proizvoljne zaključke. Ili su roman pročitali na našem jeziku. I opet, posve pogrešno učitali ono što su htjeli", kaže Cvijetić za portal Nova.rs.
"Lift u tom soliteru nije bio marke Schindler, i moja se metafora prvenstveno odnosila na Oskara Schindlera i Spilbergov film – Schindlerova lista! S obzirom na to da je soliter svjedok ubijanja, itekako je nedostajao jedan Oskar Schindler da pokuša spasiti komšije 'pogrešnog' imena. Na drugoj strani, curica je poginula u liftu, marke DAKA, jer nije bilo struje danima (bio je rat) i spletom nesretnih okolnosti igrala se u liftu u trenu kada je napon došao. Njezina smrt nema veze s liftovima kao takvim", kaže Cvijetić.
Prijedorski pisac kaže da bi na kraju, ipak, sve moglo dobro završiti. Naime, njegov izdavač predložio je švajcarskoj firmi kompromisnu nagodbu koja uključuje nekoliko rečenica na početku romana koja bi otklanjala negativnu poveznicu sa ovom firmom.
"Taj tekst usaglašavaju advokati i vjerojatno će biti obavezan u svim budućim izdanjima, a ona se već naziru – na francuskom, holandskom, slovenačkom, italijanskom… Ni ja ga još nisam vidio. U svakom slučaju, čak i taj prolog prije Prologa, zapravo će nehotice biti odličan integralni dio romana", ocjenjuje Cvijetić.