Park prirode Skakavac je zaštićeno je područje sa raznovrsnom florom i faunom i vodopadom visokim 98 metara - drugim najvišim na Balkanu.
Samo 12 kilometara od gradske vreve u Sarajevu nalazi se pravo prirodno blago sa čistim vazduhom i tišinom koju ometa samo žubor vodopada i cvrkut ptica.
Do Skakavca se iz Sarajeva može doći na dva načina – automobilom preko naselja Nahorevo i pješice preko Bukovika. S obzirom da je područje zaštićeno, ukoliko dolazite automobilom, doći ćete do rampe, a onda prepješačiti nekoliko kilometara do ulaza.
Unutar parka postavljene se brojne table sa informacijama o vrstama biljaka, gljiva, ptica i divljači koje naseljavaju ovo područje, kao i putokazi.
Iako možda iskusnim planinarima to neće biti potrebno, preporučuje se da skenirate oflajn aplikaciju koja prati kretanje korisnika. Čitavo područje nema signal, a instaliranje ovakve aplikacije poboljšava sigurnost i može da znači spas u slučaju nezgode ili povrede.
Za obilazak vodopada i šetnju stazama oko zaštićenog područja potrebno je oko četiri sata. U blizini nema prodavnice pa se preporučuje da na ovu avanturu krenete opremljeni hranom i pićem, a svaki djelić šume može poslužiti kao idealno mjesto za piknik, iako postoje i mjesta koja su za to predviđena.
Smještaj na Skakavcu i via ferrata
Naida Gušević iz sarajevske Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja kaže da je najveći turistički adut ovog parka njegova priroda.
„Postoji mogućost hrane i smještaja u domu na Bukoviku. U sklopu projekta GIZ uskoro će biti otvoreno i seosko domaćinstvo u samom nukleusu zaštićenog područja, gdje će u ponudi biti smještaj i hrana“.
Planinski dom unutar Skakavca gradi porodica Perić, koja će pored smještaja nuditi gostima i domaću hranu proizvedenu od povrća iz bašte koja se nalazi odmah pored.
„Planinramo da napravimo i štalu za životinje i naravno u ponudi će biti rakija, bez nje ne može proći. Smještajni kapacitet će imati pet soba i jedan apartman, sa zasebnim ulazom i toaletom“, pojasnio je Stefan Perić kojeg smo zatekli u radovima.
Za ljubitelje adrenalina u ponudi je via ferrata "Bijela stijena", dužine oko 105 metara.
"Nova turistička ponuda koja već postoji na skakavcu je via ferrata. Kontaktiranjem Planinarskog društva Skakavac može se iznajmiti oprema i vodič, ukoliko ne znate sami da se penjete. Vrlo je važno da oni koji se odluče znaju to da rade zbog svoje sigurnosti“, pojasnila je Guševićeva.
Guševićeva podsjeća da je Skakavac bio proglašen zaštićenim područjem i 1954. godine za vrijeme vlade SFRJ zbog svog hidrološkog potencijala.
„Vodopad Skakavac je drugi najviši vodopad na Balkanu. Njegova visina je 98 metara. Vodopad Skakavac je ustvari hidrološki spomenik prve kategorije. Izuzeto je važan za ovo područje".
Kako bi se što bolje iskoristili mnogobrojni potencijali ovog mjesta radi se na uvrštavanju Skakavca na mapu zelenih destinacija u svijetu.
„Za zelenu destinaciju koju finansira GIZ u BiH mi smo u početnoj fazi. Prošli smo prvih 15 kriterijuma. Trenutno čekamo povratni odgovor na osnovu našeg popunjavanja upitnika da vidimo šta ne valja od stvari koje smo dostavili. To se odnosi na zakonske dokumete, odnosno kako smo uredili Skakvac. Čekamo odgovor da bismo mogli da popavimo stvari koje treba da se poprave kako bi Skakavac postao zelena destinacija", navela je naša sagovornica iz ustanove za zaštićena prirodna područja.
Unutar područja nalaze se dvije lokacije sa srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima – stećcima.
"Jedna je u Bobinom potoku i ona je malo specifična. Do nje se teško dolazi zbog visoke vegetacije koja naraste tokom ljeta. Preporuka je da se ode početkom proljeća. I stećci se isto nalaze na Močioci. Oni su obilježeni na signalizaciji koja tačno dovodi do njihove lokacije“.
Nedovoljno promovisanje Turističke organizacije
Iako je Skakavac relativno blizu Sarajeva, domaće turističke organizacije ne ulažu mnogo truda u njegovu promociju. Za njega se najviše čuje u razgovoru sa lokalcima ili putem društvenih mreža.
„Kanton Sarajevo je osnivač Kantonalne javne ustanove za zaštićena područja. Sa njima imamo jako dobru saradnju, pogotovo sa resornim ministarstvom. Sa Turističkom zajednicom imamo manju saradnju. Više je sistem promovisanja Skakavca sistemom „od usta do usta“. Najviše pozitivnh i dobrih priča važnih za promociju zavise od planinarskih društava. Treba nam podrška turističke zajednice i nadamo se da će je biti“, navela je ona.
Proglašenje šireg područja Skakavca zaštićenim područjem donesena je na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo 25. aprila 2002. godine. Uz ulaganje od strane opštine dosta je urađeno, ali najviše sredstava dobijeno je putem nevladinih projekata.
„Po osnivanju odjeljenja mnogo toga je urađeno da bi se on postao sigurno područje za posjetioce. Bilo je i mnogo projekata na koje smo aplicirali kako bi uredili staze, signalizacije, klupe i ostalo. Najviše smo uradili putem GIZ-a, koji je uložio preko 360.000 KM“.
Plan je da se nađe način da Skakavac bude prilagođen svakome, od iskusnih planinara do porodica sa djecom.
„Prvi korak ka tome je izgradnja staze koja će biti prihvatljiva za sve kategodije. Prva staza koja vodi ka samom vodopadu je jako teška planinarska staza i ona je prva koju bismo prilagođavali“, zaključila je Naida Gušević.
(MONDO)