Svjetski putnik Andrej Maričić posjetio je ostrvo San Blas na Karibima i upoznao se narodom Kuna.
Andrej Maričić, pustolov i svjetski avanturistički putnik, posjetio je Karibe gdje je živeo o tradicionalnoj kući naroda Kuna, lovio ribu i upoznao sve ljepote i izazove života u ovoj zajednici.
Ostrvo San Blas je jedno od najposebnijih mjesta na Karibima. Zamislite raj sa preko 300 netaknutih ostrva, okruženih tirkiznim morem, bijelim pijeskom i palmama.
"Ovdje živi narod Kuna, čuvari tradicije i prirode, koji su uspjeli da očuvaju svoj način života daleko od modernog svijeta. San Blas nije samo destinacija, to je priča o kulturi, prirodi i istinskom miru. Za većinu, avantura počinje u Panama City-u, odakle autom prije nego svane se kreće na nekoliko sati vožnje, brdskim vijugavim putevima, uz nezaobilaznu mučninu i ostale prateće pojave. To je varijanta 1. Varijanta 2 je da idete privatnim avionom, ali će vas koštati više nego sam boravak na ostrvima. Dakle, stigao sam kolima, malo mučnine, pa odmah na čamac", rekao je Andrej.
Ostrva San Blas su arhipelag od 365 malih ostrva, smještenih duž karipske obale Paname. Ovaj raj na zemlji, poznat po svojim bijelim peščanim plažama, tirkizno plavim morem i tradicionalnim sadnicima domorodaca Kuna, predstavlja jednu od najautentičnijih destinacija u Centralnoj Americi.
"Većina ostrva je nenaseljena, a ona na kojima se živi zadržala su svoj tradicionalni način života. Na jedno takvo koje će mi biti dom narednih sedam dana stižem, rekao bih, u pravi čas. Došao sam u jednu vrlo zanimljivu zajednicu, to je Kuna zajednica. Kuna, odnosno Guna, je narod koji živi u ovom delu Paname, odnosno na ostrvima San Blas. Ima veliki broj tih ostrva, ja se trenutno nalazim na jednom koje ima oko 400 stanovnika. Živjeću ovdje neko vrijeme sa njima i upoznaću taj njihov jedinstven način života", rekao je Andrej i dodao:
"Sve kuće su svenice, uključujući ovu moju. Kiša ovdje znači samo jedno- vreme za kupanje. Pored toga što sakupljaju kišnicu kako bi kuvali hranu, a i kasnije je koristili tokom sušnih dana za razne potrebe, trenutni pljusak se mora iskoristiti pametno."
Ostrvo je toliko malo da s jednog na drugi kraj stižete za dva minuta. Andrej je na ostrvu bio smješten u tradicionalnoj kući sa mnogo prostora koja ima pogled na brojna ostrva.
"Ovdje ima svašta. Mislim, ja sam potpuno siguran da ovo uopšte nije... U stvari, siguran sam da ovo nije kuća namijenjena ljudima koji dođu ovdje, ovo je zapravo nečija kuća. Pošto sam ja došao ovde, oni su se jednostavno pomerili, pošto imaju dosta tih kuća, dosta porodica živi, tako da ja živim u nečijoj kući sada. Tradicionalne kuće se grade od bambusa, naravno da bi došli do bambusa mnogo im je teško, zato što oni moraju da idu na kopno kako bi donijeli. Na ostrvu nemaju nikakve vegetacije, svega poneka palma i ono nisko rastinje koje raste okolo. Iako su u poslednje vrijeme počeli da prave kuće od čvrstih materijala, ipak i dalje čuvaju tradiciju i prave ih od bambusa. Palmino lišće koriste za krovnu konstrukciju. Sve je od drveta uz limene krovove preko postojećih od palminog lišća. U jednoj od kuća pripremaju se piletina, kokos, banane i riba, kao i glavni i najčešći obrok na ostrvu", priča ovaj pustolov.
Nekada je u zajednici glavna bila žena, tako da kada bi muškarac se oženio, on bi išao kod žene u porodicu i živio zajedno sa njima.
"Međutim, to se u posljednjim godinama sve izmijenilo, tako da su manje više prihvatili patrijarhat. Žene ovdje danas uglavnom prave njihovu tradicionalnu odjeću i pripremaju hranu. Njihova hrana se svodi na plodove mora, ribu, kokos i banane. To su većina stvari koje mogu da nađu ovdje na ostrvu. Piletinu uzimaju na kopnu, ali i industrijske proizvode bogate aditivima poput gaziranih pića, slatkiša i čipseva, što je sve veći problem u zajednici", priča Andrej.
Sve se vrti oko ribe i ribolova
Mlađe generacije na ostrvu počele su više da konzumiraju brzu hranu. Narod Kuna ima bogatu tradiciju ribolova koja predstavlja ključni dio njihove kulture, ishrane i opstanka.
"Glavni izvor hrane, a i prihoda ovdje jeste riba, ribolov. Pored ribe, u ishrani koriste i banane i kokos. Naravno, jedu i jastoge i morske plodove, sve ono što se nalazi ovdje. Koriste kanue, ne samo za ribolov nego i za prevoz na druga ostrva gdje prodaju proizvode. Muškarci prodaju ribu, morske plodove i ostalo na tim manjim ostrvima. Ta manja ostrva na San Blasu su ovdje usmjerena ka turistima. Svi turisti koji dođu na San Blas kako bi uživali, osjetili taj karibski moment dolaze ovde i odlaze na ta ostrva. U suštini, tako funkcionišu ova ostrva San Blas i to je jedan od glavnih prihoda zajednice", priča pustolov.
Ono što je jako zanimljivo jeste to što oni, bez obzira na to što žive na teritoriji Paname, koja je bivša španska kolonija, ne pričaju španski.
"Oni imaju svoj jezik, tako da i ono malo španskog što znam apsolutno ništa ne znači", kaže ovaj avanturista.
Ribolov je fokusiran na vrste dostupne u plitkim vodama oko ostrva, ali i morske plodove poput školjki, rakova i hobotnica. Kuna narod praktikuje održiv ribolov, loveći samo onoliko koliko im je potrebno za ishranu i trgovinu. Time štite ekosistem koralnih grebena i morski biodiverzitet.
Iako se većina njih drži tradicionalnih metoda, dolazak turista i modernih alata polako mijenja način ribolova. Neki koriste motorizovane čamce i moderne mreže, ali se trude da očuvaju ravnotežu između tradicije i savremenih potreba. Njihov pristup ribolovu često se uzima kao primer kako lokalne zajednice mogu održivo koristiti prirodne resurse. Ribolov za Kuna narod nije samo način preživljavanja, već i dio njihove kulture i identiteta, povezan sa poštovanjem prirode i tradicije koje se prenosi generacijama.
"Sva sreća ribe imaju svuda, čak i ispod sojenica, gdje na par mrvica hleba ili bilo čega što upadne u vodu stvori se jato za tren oka. Ova zajednica je jedinstvena. Na tako malom prostoru imaju ambulantu, školu, prodavnicu, prave tradicionalne suvenire i imaju svoje najstarije starešine, koje uživaju posebno poštovanje u zajednici", zaključuje Maričić.
(MONDO)